Autor knjige koja je postala svjetski bestseler “Emocionalna inteligencija”, Danijel Goleman ukratko objašnjava koncept emocionalne inteligencije.
Goleman navodi da je emocionalna inteligencija sposobnost upravljanja sobom i našim odnosima. Ovako autor definiše emocionalnu inteligenciju, mada ističe da postoji još bezbroj definicija.
On dalje navodi da emocionalna inteligencija sadrži četiri aspekta, a to su:
- Samosvijest
Znati kako se osjećamo i zašto se tako osjećamo, što predstavlja osnovu dobre intuicije, dobrog donošenja odluka, a takođe je i moralni kompas.
- Samoregulacija
Sposobnost upravljanja neprijatnim emocijama na adekvatan način, tako da nam ne staju na put, a opet stupati u kontakt sa njima onda kada su nam neohodne, jer svaka emocija ima svoju funkciju. Takođe, izazivanje prijatnih emocija, dovođenje sebe u stanje uključenosti, entuzijazma u vezi sa onim što radimo, kada usklađujemo svoje ponašanje sa svojim interesovanjima.
- Empatija
Svima dobro poznata, predstavlja sposobnost da znamo kako se drugi ljudi osjećaju.
- Objedinjavanje tri prethodno navedene komponente u našim odnosima sa ljudima
Goleman dalje navodi da dio mozga koji podržava emocionalnu i socijalnu inteligenciju spada u anatomski najskorije sazrele djelove mozga. Zbog neuroplastičnosti, mozak se formira na osnovu ponavljanog iskustva i zato je autorov stav sljedeći:
“Hajde da podučavamo djecu regularno i sistematično, konceptima poput samosvijesti, samoregulaciji, empatiji i socijalnim vještinama.”
On ističe da takvi programi već postoje u školama i da postoje rezultati ogromne metaanalize koja poredi stotine škola i djece koji imaju takav program, i oni koji ga nemaju.
Ti rezultati pokazuju da antisocijalno ponašanje, uznemiravanje, nasilje u školi, itd. pada za 10%, dok prosocijalno ponašanje, kao što je voljeti školu i dobro vladanje, raste za 10%. Akademsko postignuće raste za 11%, i sve to nam pokazuje da zaista ima rezultata jer djeca ovime stiču i osnovne vještine učenja.
Da li su žene emocionalno inteligentnije od muškaraca?
“Sjetimo se, emocionalna inteligencija uključuje niz sposobnosti i žene su u prosjeku bolje od muškaraca u empatiji, naročito emocionalnoj empatiji koja podrazumijeva osjećati u trenutku kako se druga osoba osjeća, kao i u socijalnim vještinama, odnosno staranje o tome da se svako u grupi ljudi osjeća dobro.”
“Muškarci su, sa druge strane, u prosjeku bolji po pitanju samopouzdanja, naročito među grupom ljudi, kao i u upravljanju neprijatnim emocijama.”
Ono što je interesantno je da u top 10% lidera u svijetu nema razlika između muškaraca i žena ni na jednoj od tih varijabli. Iako u prosjeku postoje razlike između žena i muškaraca po pitanju ove sposobnosti, ali kako ljudi razvijaju svoje vještine i kako postaju sve efektivniji, oni se osnažuju i u drugim oblastima.
Da li postajemo emocionalno inteligentniji?
“Znam da koeficijent inteligencije raste u posljednjih 100 godina, kako djeca dolaze u kontakt sa kognitivno sve sofisticiranijim okruženjem. Nisam siguran da li postajemo emocionalno inteligentniji, ali nadam se da je to slučaj.”
Goleman smatra da su broj ratova koji se vode, mržnje među različitim grupama ljudi i učestalost porodičnog nasilja su glavni indikatori emocija van kontrole, od kojih prijeti opasnost i koje nam nikako ne idu u prilog.
Izvor:CdM
