Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON otvorio je mladima vrata fantastike, gdje moguće postaje nemoguće, prirodno – natprirodno, stvarno – nestavrno, pruživši im priliku da se kreativno iskažu i pronađu svoj put u svijetu literarnog stvaralaštva, kazala je profesorica književnosti Milka Španjević na današnjoj panel diskusiji „Fantastika i mladi“, održanoj u Gimnaziji „Miloje Dobrašinović“, u okviru VII REFESTICON-a.

Govoreći o značaju fantastične književnosti i književnosti uopšte, profesorica Španjević je istakla da fantatsika u svojoj osnovi krije ambivalentnost, jer predstavlja čovjekovu potrebu i želju za spoznajom onoga što ga okružuje, ali istovremno označava nemoć da biće i svijet oko sebe racionalno shvati.

„Isto tako, fantatsika se pokazuje kao veoma podsticajna za razvijanje mašte i imaginacije, rezultat je ljudkse sklonosti ka sanjarenju, potreba da se sazna nesaznatljivo“, navela je profesorica maternjeg jezika i književnosti, Milka Španjević.

Ona je kazala da je fantastika uvijek bila literatura za široku publiku, te da je popularnost fantastičnih žanrova privlačna za mlade, zbog jednog novog, neslućeno velikog prostora za avanturu fantazije i za nadu, ograničenu klasičnim konceptom svijeta.

„Ipak, uprkos svom komercijalnom uspjehu i medijskoj ekspanzivnosti, fantatsika ni do danas nije izborila sasvim ravnopravan tretman sa žanrovima, takozvane literatute glavnog toka“, podvukla je Španjević.

O razlici između imaginacije, fantazije i fantatsike učenicima je govorio profesor maternjeg jezika i književnosti Radoman Čečović.

„Cjelokupna književnost počiva na imaginaciji, fantaziji i fantastici, sa tim što je imaginacija i fantazija odlika kompletne književnosti, a fantastika se tematski raslojava, pa imamo više podžanrova fantastike“, kazao je profesor Čečović.

On je istako da je imaginacija mogućnost da u glavi kreiramo vizuelne predstave, a da je fantazija kada te predstave stavimo u narativni pogon, odnosno, damo im mogućnost da pričaju priču.

„Imaginacija i fantazija veoma su bliske sa onim što je nadracionalno. Razlika između onoga što zovemo realno i onoga što zovemo fantatsično, je u dvijema kategorima -  šta je to realno moguće i šta je to realno nemoguće, a kompletna fantastika se bazira na ovom drugom“, podvukao je profesor Čečović.

Mladi akademski umjetnik, Luka Joksimović, govorio je danas mladima o preplitanju i sublimaciji likovne umjetnosti i književnosti.

Dok neko svoje misli pretočava u riječi, Luka to vješto čini četkicom i olovkom, stvarajući crteže i slike i upravo o tom umijeću Joksimović je danas govorio gimnazijlcima, predočavajući im svoja iskustva o ilustrovanju priča objavljenih u okviru zbirke „Trium Reginarum“, objavljene u okviru prošlogodišnjeg REFESTICON-a.

„Dok čitamo određeno književno djelo, mi u glavi zamišljamo slike koje su nam ponuđene, već stvorene i koje su tuđe. Zato je važno da sami razvijamo maštu, imaginaciju, kako bi mi bili kreatori određnih slika i ilustracija“, rekao je Joksimović.

Knjige otvaraju vrata nekog jednog novog svijeta u kojem možemo pronaći sebe u onoj verziji kakvoj u ovom svijetu nijesmo mogli da se iskažemo, kazala je danas učenica Magdalena Smolović, ukazujući na važnost njegovanja kulture čitanja i izražavanja.

„Knjige imaju dušu, one nas oplemenjuju. Svaka pročitanja knjiga obogaćuje nas novim saznanjima, daje nam važne životne poruke, zato knjigu treba aktuelizovati i dati joj više na značaju, što čini i Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON“, kazala je Magdalena.

Ona je navela da im je svijet fantatsike predočen od malena, kada su im majke i bake čitale priče u kojima su glavni likovi bili zmajevi, vile i razna fantatsična stvorenja sa svojom simbolikom.

„Oni su živjeli u našoj mašti. Od nekih smo se bojali, a nekima smo se i divili“, kazala je Magdalena.

Magdalena je istakla da u svakom realnom događaju ima onoga mitskog, a da svaki mitski ima podlogu realnog.

„Samo što ono mitsko ostaje duže da živi mnogo duže u narodu i stalno se nadovezuje, prepričava i mijenja“, rekla je Magdalena.

Na panel diskusiji „Fantastika i mladi“ govorio je i učenik Vladan Vukić, koji je iznio svoje viđenje i doživlja djela „Crveni petao leti prema nebu“, autora Miodraga Bulatovića, sa posebnim akcentom na fantatsične elemente.

Vukić je posebno naglasio odnos dobra i zla, o kojem je pisao Bulatović.

„Tematski paralelizam dobra i zla je prisutan u svim njegovim djelima – „Đavoli dolaze“, „Crveni petao leti prema nebu“, „Heroj na magarcu“, „Ljudi sa četiri prst“, kao i „Peti prst“. Izvor tema u opusu Miodraga Bulatovića otkriva svijet direktnih i skrivenih podudarnosti. Direktnoj podudarnosti odgovara paralelizam dobra i zla, a skrivenoj višeslojnost načina propovijedanja. Demonsko i groteskno Bulatovićevog književnog stvaralaštva konkretizuje neobičan svijet društvene sredine, karakteristične po prostorima sreće i nesreće, po paradoksima uzvišenog i niskog, fantastici i apsurdu ljudske ugroženosti i dezorjentacije“, naveo je Vukić.

Direktor Radija Bijelo Polje i osnivač festivala, Dragić Rabrenović, pozvao je mlade da narednih dana budu učesnici programa VII Regionalnog festivala fantastične književnosti REFESTICON, koji će okupiti istaknute stvaroce iz čak osam država.

Podsjetimo, VII Regionalni festival fantastične književnosti REFESTICON, koji će do 10. juna, organizuje Lokalni javni emiter Radio Bijelo Polje, uz podršku Opštine Bijelo Polje i Minstarstva kulture Crne Gore.

Autorka: Sanja Čujović

Foto i video:Vladimir Jelić, Darko Braič

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRZAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE