Mjesto u kojem živite može uticati na brzinu vašeg starenja, zavisno o subjektima iz okoline, društva i politike koji vas okružuju.
Prema najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu Nature Medicine, Danska je zemlja u kojoj ljudi najsporije stare.
Stručnjaci su utvrdili da upravo ta zemlja ima najbolje uslova za sporije biološko starenje – zahvaljujući povoljnom okolinu, društvenim okolnostima i političkoj stabilnosti.
U studiji je analizirano više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja, kako bi se usporedilo kako različiti subjekti utiču na proces starenja dužem svijeta.
Stručnjaci su koristili tzv. biobehavioral age gap – alat temeljen na vještačkoj inteligenciji, koji procjenjuje razliku između nečije stvarne (kronološke) dobi i predviđene biološke dobi, na temelju okruženja i rizika kojima je osoba izložena. Na primjer, ako imate 50 godina, ali model na temelju vaših uslova predviđa da imate 55, vaša „biološko-prediktivna razlika“ iznosi 5 godina – što upućuje na ubrzano starenje, piše Science Focus.
Rezultati? Na četiri analizirana kontinenta – Africi, Aziji, Europi i Južnoj Americi – pokazalo se da Europljani stare najzdravije. S druge strane, ubrzano starenje češće je u zemljama s nižim prihodima.
„Ova studija je važna jer redefinira starenje – ono nije samo biološki ili životni proces, već je duboko povezano sa širim društvenim i političkim uslovima . Gdje i kako živite može značajno ubrzati ili usporiti starenje“, izjavio je dr. Morten Scheibye-Knudsen, stručnjak za starenje sa UNiverziteta u Kopenhagenu, koji nije bio izravno uključen u istraživanje, prenosi Nova.rs.
Najbrže starenje zabilježeno je u Egiptu – gdje su ljudi u prosjeku biološki stariji za 4,75 godina od svoje stvarne dobi. Slijede Južnoafrička Republika i zemlje Južne Amerike. U Europi, ubrzano starenje primijećeno je u istočnim i južnim regijama.
S druge strane, najsporije starenje zabilježeno je u Danskoj – gdje su ljudi biološki mlađi za prosječno 2,35 godina. Slijede Nizozemska i Finska.
Šta čini zemlju poput Danske pogodnom za zdravo starenje?
Istraživači su utvrdili da ključnu ulogu imaju fizički subjekti poput kvalitete vazduha, ali i društveni – uključujući ravnopravnost spolova i socioekonomski status.
Zanimljivo je da su važan uticaj imali i politički subjekti – poput slobodnih izbora, prisutnosti demokratskih institucija, slobode političkog djelovanja i uopšteno osjećaja da političari djeluju u interesu građana.
„Zašto politika ima toliki uticaj na brzinu starenja i dalje je velika misterija“, kaže dr. Scheibye-Knudsen. „Moguće je da hronični stres uslijed nesigurnosti i nejednakosti u zdravstvu igra ključnu ulogu.“
Studija je takođe pokazala da ljudi s ubrzanim starenjem osam puta češće imaju problema s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti i četiri puta češće doživljavaju kognitivni pad.
Ipak, stručnjaci napominju da su ove povezanosti asocijativne, a ne uzročno-posljedične. Bez obzira na to, rezultati naglašavaju koliko je važno ulagati u zdravstvenu jednakost na globalnom nivou.
„Iznenađujuće, negativni subjekti imali su jači uicaj od zaštitnih, a ljudi iz siromašnijih zemalja pokazivali su znatno ubrzanije starenje, bez obzira na vlastiti društveni status“, zaključuje Scheibye-Knudsen.
„Ovo je još jedan snažan argument za ulaganje u univerzalne sastave poput obrazovanja i zdravstvene zaštite – kao ključ za zdravije stanovništvo.“
Izvor:Kolektiv
Tekst objavila:Ljilja Rabrenović
