In vino veritas – U vinu je istina, izreka koju prisvajaju sve kulture i nacije

Latinska izreka “In vino veritas”, što u prevodu na naš jezik znači “U vinu je istina”, u narodu je poznatija kao “Što trijezan misli, to pijan govori”. Ova izreka se ponekad nastavlja kao “In vino veritas, in aqua sanitas”, to jest “U vinu je istina, u vodi zdravlje”. Slične izreke postoje u svim kulturama i jezicima.

Smatra se da je izreku “In vino veritas” sa sličnim značenjem prvi pomenuo grčki pjesnik Aklej iz Mitilena u VI vijeku prije nove ere. To je i naslov njegove pjesme u kojoj još piše: “Vino, dragi moji, i istina Stari su prijatelji”.

Rimski pjesnik Plinije Stariji u svom djelu “Istorija”, prirode navodi ranu aluziju na latinsku izreku “In vino veritas”. On je istinu pripisao vinu: “Volgoque veritas iam attributa vino est“.

Antički grčki pisac Herodot tvrdi da su Persijanci kada su odlučivali o nečemu dok su pijani, ponovo razmatrali odluke kada su trijezni. Autori nakon Herodota su dodali da ako su Persijanci donijeli odluku dok su trijezni, oni su je preispitivali kada su bili pijani.

Iskusni Kinezi kažu da “poslije vina izlijeće istina”, a na drugom kraju svijeta, u Vavilonu, držali su da “kada dođe vino, odlaze tajne”.

Stari Germani su važne skupove držali pijančeći – na varvarski način, bez miješanja vina s vodom jer su vjerovali da se pod dejstvom vina ne može uvjerljivo lagati. Odluke su, međutim, donosili sjutradan, trijezni – mada je, s obzirom na Tacitov opis vinskih opijanja Germana, tačnije reći da su bili – mamurni. Mnogo ranije, sličnih običaja držali su se Skiti, a Herodot bilježi da Persijanci “kad su pijani, dogovaraju se o najozbiljnijim stvarima, pa na čemu ostane, to im sjutra ponovo predloži domaćin u čijoj se kući dogovaraju. Ako im se dopadne i kad su trijezni, oni rade tako, inače odbace prijedlog potpuno. A što se dogovore trijezni, o tome rješavaju i kad se opiju.”

Tumačenje izreke se sastoji u vjerovanju da pod dejstvom vina čovjek govori iskrenije i dosljedniji je onome što misli, opušteniji, slobodnije ili hrabrije izražava ono na šta se u trezvenom stanju često ne usuđuje.

Izvor: Cdm