Patrijarhalno društvo je u Crnoj Gori i dalje na snazi, a bitka za njegovu emancipaciju i demokratizaciju partija još traje, što su ključni razlozi za nedovoljan broj žena u političkom životu, smatra programska menadžerka za rodnu ravnopravnost UNDP-a, Kaća Đuričković.

Đuričković je, u podkastu agencije MINA, istakla da je osam decenija nakon što su žene dobile pravo glasa, patrijarhalno društvo i dalje na snazi – sa suptilnijom manifestacijom, ali jačim uticajem.

Patrijarhat je, kako je kazala, višeslojna i kompleksna tema.

Đuričković je navela da podaci iz njihovih istraživanja pokazuju da će građani Crne Gore rado vidjeti ženu u politici, na mjestima odlučivanja, ali će imati brojne zahtjeve da bi tu ženu podržali.

„Pa će, na primjer, tražiti da je ostvarena kao majka, da ima troje ili više djece, da je pripadnica većinske populacije u Crnoj Gori, ostvarena profesionalno, mimo politike, istovremeno posvećena porodici i djeci, ali i da u konačnom ima ljepotu i šarm”, kazala je Đuričković.

Kako je ocijenila, sa druge strane, političke partije same ne predstavljaju primjer demokratija, ne funkcionišu na principima participativnosti, inkluzivnosti i ne podržavaju suštinski proces političkog osnaživanja žena.

Đuričković je rekla da je jačanje desnice velika politička tema za žene širom svijeta.

Kako je navela, globalno se bilježi trend jačanje desnih snaga koje koriste narativ feminizma, ali ga stavljaju u službu patrijarhata, postajući tako opasni apsurd i sredstvo urušavanja postignutog na polju rodne ravnopravnosti.

“Snaženje prisustva žena unutar struktura desnih snaga širom Evrope počinje intenzivno unazad desetak godina, kada se bude političke snage koje najprije koriste opasan patrijarhalni obrazac ekvivalenta između žene, majke i zemlje stvarajući jedan začarani krug u kojem se žena koristi kao promoterka upravo patrijarhata“, pojasnila je Đuričković.

Kako je dodala, desnica u svom narativu “prodaje” ženska ljudska prava i ženama se ostavlja prostor za takozvane „meke teme“ koje su tradicionalno pitanja žene u porodici, porast nataliteta.

Đuričković je navela da je tema rodne ravnopravnosti zarotirana prema ženi u porodici, ženi i djetetu, istovremeno ne ostavljajući prostor za upliv u “klasične muške teme”, poput bezbjednosne politike.

Izvor: Mina