„Nakon Tačke“ (pobuna čitalaca) novi je roman Kemala Musića koji je objavljen u izdanju Centra za kulturu Bijelo Polje.
Predstavljajući svoj četvrti roman po redu, Musić je u emisiji „Start Art“ Radija Bijelo Polje kazao da je tema romana priča o savremenom čovjeku o odnosu pisca, lika i čitalaca, a kroz cijelu priču, kaže, prožimaju se socio-ekonomske i društveno-političke teme.
„Kako su se složile moje recezentkinje, Olga Vojičić Komatina i Darija Žilić, nakon tačke počinje život, i nakon tačke počinje i književnost. Pobuna čitalaca je podnaslov koji govori o tome da u vremenu kada se svi nešto bunimo zbog raznih stvari, kada svi tražimo neka prava, čitaoci ćute i čitaju. Čitaoci se u knjizi dižu na pobunu zbog stanja u kulturi, zbog namještenih nagrada, isforsiranih knjiga zbog nedostatka književne kritike. Kroz cijelu priču prožimaju se socio-ekonomske i društveno-političke teme, dakle, sve ono što mi danas živimo, a mi danas živimo popriličnu grotesku na koju treba ukazati. Ja sam kroz ovu knjigu htio da ukažem na sve te neke probleme koji nas okružuju“ istakao je Musić.
Musić je kazao da san svakog pisca jeste da mu lik oživi.
„Meni je lik oživio. Lik se javio i prosto vas izaziva da napišete knjigu o liku i ovo je knjiga o nastanku lika, o tome kako je lik oduševljen piscem. U jednom momentu lik iskoči iz jedne stranice iz knjige i traži pisca, hoće da se upozna sa njim. Inače lik je sa ambicijom da postane pisac, a kada mu je propao plan, nametnuo se kao lik iz knjige. O njemu se pisalo, pričalo i tako je došao do popularnosti“ istakao je Musić.
Lik je, kako je kazao Musić, u svima nama pomalo, jer živimo živote koji ne vrjednuju kvalitete, gdje se, kako je istakao, čuje samo ono „ja“ ne osvrćući se da li to ostavlja neke posjednice.
„Lik iz knjige je jedna paradigma današnjeg načina života. Ima tu i nekih detalja koji okupiraju crnogorsko društvo pa tu su štrajkovi majki sa toje i više djece, štrajkuju prosvjetni radnici, taksisti, radnici u kulturi, a čitaoci ćute. Dakle, jedna stvar koja je poprilično diskutabilna u našem društvu, a to je da se znanje stečeno u knjigama ne vrjednuje onako kako bi trebalo, a da se čitanje smatra teškom dokolicom“ kazao je Musić.
Musić je objavio 12 knjiga. Objavio je romane „Žig“, „Nešto nalik punom mjesecu“ i „Nedokazive istine Lameka Ćisuma“, zbirke priča, pripovijedaka i reportaža „Zasjeda“, „Luda kuća“, „Kad su vukovi gladni biće oštra zima“, „Priče o malim i velikim čudima“ (sa Radomanom Čečovićem), izbor „Zasjeda i druge priče“, te izbor iz crnogorske kratke priče ,,Zborno mjesto“ (sa Bogićem Rakočevićem) i studiju „White Field Jazz Festiva“ – potencijali i razvoj kuturnih institucija, a uskoro će mu izaći iz štampe knjiga proze „Inicijali. “Bio je dugogodišnji urednik rubrike za kulturu i novinar Revije „Polje“, u najužem uređivačkom timu revije „Mozaik“ novinar i pisac reportaže u beogradskom „Danasu“, podgoričkih listova „Publika“ i „Republika“, novinar crnogorske novinske agencije MINA i drugih crnogorskih i srbijanskih medija. Priče su mu prevođene na engleski, francuski, slovenački, ruski i albanski jezik. Zastupljen je u čitankama za osnovnu školu u Crnoj Gori, studijskim programima, leksikonima, antologijama i izborima proze.
Autorka: Vanja Šabanović
