BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
Avdo Međedović jedan je od najvećih epskih pjevača i jedan od najvećih književnih imena našeg jezika, poručio je pisac Hodo Katal.
Katal je na promociji Međedovićevih izabranih djela, održanoj večeras u Kući Rista Ratković, istakao da je Avdovo djelo nepravedno dugo čekalo na objavljivanje.
„Izgleda da je trebalo da prođe jako dugo vremena kako bi se djela Avda Međedovića pojavila na rafovima biblioteka u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovni, Srbiji, ali i svuda gdje se govori slovenski jezik na južnom Balkanu. Ipak, danas je Avdo Međedović objavljen u 10 knjiga kod nas u Novom Pazaru, a ovoga puta, na zadovoljstvo svih nas, u izdanju Ratkovićevih večeri poezije objavljena su četiri njegova epa, koja ukupno broje oko 40 hiljada stihova“, kazao je Katal, pisac poznat na širem sandžačkom prostoru po svojim knjigama i angažmanu na očuvanju kulturne baštine Bošnjaka.
On je kazao i da je objavljivanje djela Avda Međedovića jako važno, kako zbog jezika, tako i zbog sadržine epova, koji govore o neprestanoj borbi našeg naroda za slobodu.
„I oni koji upoznaju djela Avda Međedovića upravo će vidjeti onu sliku od prije od 500 godina i sliku današnjice, jer se mali narodi i male zemlje i dalje grčevito bore za slobodu, samostojnost, samoopstojnost na ovim prostorima, bez uticaja drugih. Njegovi likovi i junaci ustvari jesu njegov narod koji je neprestano bio na granici između dva velika carstva, braneći svoju zemlju da je ne poderu na kopitama moćne carevine, kao što su bile Osmanlijska i Austrougarska“, istakao je Katal.
I urednik izdanja i direktor JU Ratkovićeve večeri poezije, Kemal Musić, kazao je da je Avdo Međedović ostavio jako značajan trag u narodnoj književnosti.
Musić je istakao dasu Međedovićeva djela objavljena u okviru edicije „Lim“, te da je riječ o četiri knjige, odnosno dva najduža epa – Ženidba Smailagić Meha i Osman-beg Delibegović, kao i dva najpoetičnija Bećiragić Meho i Ženidba Vlahinjić Alije.
„Kada smo proslavljali 50. godina Ratkovićevih večeri poezije objavili smo sabrana djela Rista Ratkovića i tako pokrenuli ediciju ’Lim’. S obzirom na uspjeh tog izdavačkog poduhvata, odlučili smo da nastavimo tu ediciju, tako smo i objavili izabrana djela Avda Međedovića, koji je ostavio jako značajan trag u narodnoj književnosti, ne samo Bijelog Polja, Crne Gore i Balakna, već i mnogo šire“, naveo je Musić.
On je dodao da su jako ponosni i na ovo izdanje, te da će edicija „Lim“ u budućnosti nastaviti ovim tragom.
Na večerašnjoj promociji, održanoj u okviru 52. Ratkovićevih večeri poezije, govorio je i magistar književnosti Aleksandar Čogurić, inače autor studije o epici Avda Međedovića.
Čogurić je istakao da najznačajniji dio bošnjačke usmene epike predstavlja upravo epski opus Avda Međedovića i u njemu spjev Ženidba Smail-agić Meha.
„Ja sam u svom magistarskom radu tom epu pristupio kulturološki, a ne književni i epski. Nije bilo lako pobjeći od književnog u čisto kulturološki prostor, ali čini mi se da sam uspio o tome“, naveo je Čogurić.
On je kazao i da je Avdo Međedović danas dio kolektivnog pamćenja, istorijskog i nacionalnoga.
„Reprezent je jedne kulture, orijentalno-islamske, i prostora, obrovskoga, koji je imao snagu da proizvede velike pojedince, savršenoga znanja i talenta. Međedović je to u svome prostoru – pjesmi o ljudima i događajima, epskoj pjesmi, ali i veličanstvenoj ljudskosti i humanome promišljanju svijeta i čovjeka u njemu“, naglasio je Čogurić.
Poručio je i da bi Avdo Međedović, da je ušao u prostor pisane kulture, mogao suvereno da vlada njime.
„Međedović je iskoristio bogatu usmenu tradiciju da stvori svoje originalno djelo, on je svojim stihovima gradio svoje junake“, rekao je Čogurić.
O epici Avda Međedović večeras je govorio i bosanskohercegovački književnik, Sead Husić.
On je istakao da bošnjačka usmena književnost, pogotovo lirska i epska, nijesu dovoljno istražene, niti pročitane.
„Postoji mnogo arhivske građe, ali je mukotrpan proces istraživati usmenu književnost, jer, nažalost, čini se da postoji određeni otpor prema tome, ali i sveopšta nezaintersovanost“, kazao je Husić.
Moderator večerašnje promocije bio je profesor Rafet Mulić, a stihove je govorio rukovodilac Narodne biblioteke, Edin Smailović.
U nastavku programa 52. Ratkovićevih večeri poezije večeras će u Kući Rista Ratkovića biti održano i međunarodno pjesničko veče „Eno ga, po moru teče Lim“.
Autorka: Sanja Dulović
Foto i video: Vladimir Jelić
