Šetajući šumom barem jednom u svom životu svako je uživao u ljepotama prirode. To je razlog zašto neki ljudi biraju da žive u šumama ili pored njih i zašto drugi ljudi putuju hiljade kilometara da šetaju u šumama Redvuda, prašumama Kostarike ili Ekvadora..

Međutim, naučnici iz Japana su otkrili da je tradicija koja se naziva Shinri-ioku ili “kupanje u šumi” i dalje jaka, a zašto je to tako, razlozi su biohemijske prirode.

Naime, istraživači su ustanovili da boravak u šumi popravlja prirodni imunitet, koji je važan za sprječavanje raka, kao i drugih hroničnih bolesti.

Kako se to događa?

Kad su naučnici testirali ljude prije i nakon dvosatne šetnje šumom, pronašli su kod svih, osim kod jedne osobe, 50 odsto i više T-zrnaca. Imali su niži krvni pritisak, osjećali su smirenost, kao i bistrinu u glavi.

Šumsko drveće i biljke emituju u okolinu “antimikrobne organske spojeve biljnih derivata, koji se nazivaju fitoncidi, da bi istrijebili gljivice i bakterije”. Gljivice i bakterije mogu biti problem za naš imunološki sistem, a ispostavlja se da ih ni drveće ne voli.

Šumska stabla su često stotinama, ako ne i hiljadama godina stara. Drveće i druge biljke usavršile su zaštitu, odnosno spojeve koji mogu ubijati gljivice i bakterije. Kad hodate šumom, vaš dah se sjedinjuje s ovim komponentama. Učinak traje oko dva mjeseca.

Recimo, kad hodamo šumom mi se kupamo u njenom prirodnom imunitetu. Uronjeni smo u “fitohemijski” imunološki sistem šume.

Profesor King Li iz odeljenja za higijenu i javno zdravlje Nipon medicinske škole u Tokiju, predstavio je ovu priču američkoj naučnoj spisateljici Eni Leni Filips.

U članku postoje preciznije informacije o efektima na specifične hormone, uključujući efekte noradrenalina i DHEA na stres i adiponektin. Naime, niži nivo adiponektina je povezan sa dijabetesom tipa 2 i gojaznošću.

Izvor: Analitika