Negativni efekti odmah vidljivi.
U noći između subote i nedjelje, 26. oktobra 2025. godine, pomjeramo kazaljke jedan sat unazad i prelazimo na zimsko računanje vremena.
U 3:00 ujutru kazaljke će se vratiti na 2:00. Iako će mnogi pozdraviti "dodatni" sat sna, ljekari upozoravaju da i jesenje pomjeranje sata može uticati na zdravlje, posebno kod osoba osjetljivijih na promjene ritma spavanja.
"Pomjeranje sata, čak i kada dobijemo jedan sat više, remeti cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat tijela. Taj ritam reguliše hormone, metabolizam i san, pa se svaka promjena, ma koliko mala bila, može odraziti na organizam", objašnjavaju stručnjaci sa Harvard Medical Schoola.
Najčešće posljedice prelaska na zimsko računanje vremena su poremećaji sna, osjećaj umora i poteškoće sa koncentracijom. Tijelu je, kažu stručnjaci, potrebno nekoliko dana da se prilagodi novom ritmu buđenja i spavanja.
Psiholozi dodaju da kod dela populacije tokom jeseni dolazi do povećanja simptoma depresije i anksioznosti, a manjak dnevne svjetlosti dodatno pojačava sezonski pad raspoloženja. Istraživanja su pokazala da se u nedeljama nakon promjene vremena beleži i porast depresivnih epizoda. Iako se najčešće pominju problemi sa snom i raspoloženjem, ljekari upozoravaju i na kardiovaskularne rizike.
Promjena biološkog ritma može privremeno povećati krvni pritisak, broj otkucaja srca i nivo stresa. Prema analizi objavljenoj u časopisu Sleep Medicine Reviews, prelazak s jednog računanja vremena na drugo može uticati na povećanje broja srčanih i moždanih udara, iako su efekti blaži u jesen nego u proljeće.
Umor, nesanica i lošije raspoloženje
Pored toga, istraživanja su pokazala da se u danima nakon pomeranja sata bilježi veći broj
saobraćajnih nesreća, jer vozači reaguju sporije i manje su koncentrisani. Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka za lakšu prilagodbu:
Počnite ranije da odlazite na spavanje nekoliko dana prije pomjeranja sata — po 10 do 15 minuta ranije svake večeri.
Provodite više vremena na dnevnom svjetlu, naročito ujutru, jer sunčeva svjetlost pomaže ponovnom usklađivanju unutrašnjeg sata.
Održavajte stabilan raspored spavanja i buđenja, čak i vikendom.
Izbjegavajte kofein i alkohol u večernjim satima i nemojte koristiti ekrane prije spavanja.
Hronični bolesnici i u ovom slučaju najosetljiviji
"Tegobe naročito mogu da osete metoropate i hronični bolesnici. A vrijeme će generalno uticati i na psihu i raspoloženje ljudi. Sa remećenjem uspavljivanja poremeti se i vrijeme kada ljudi koji imaju zdravstvenih problema uzimaju terapiju. Osetljivi su srčani bolesnici, pa je primećen veći broj srčanih udara kod letnjeg računanja vremena nego kod zimskog", ističu ljekari.
Takođe naglašavaju i da dolazi do pogoršanja stanja kod ljudi koji boluju od astme, te je samim tim i veći broj hospitalizacija.
"Osobe koje teže podnose promjenu vremena mogu se pipremiti tako što će svakog dana ustati deset minuta ranije, a hroničani bolesnici mogu uzimati lekove deset dana od deset do 20 minuta ranije."
Redovna fizička aktivnost i boravak na svježem vazduhu dodatno ubrzavaju prilagođavanje.
"Najvažnije je biti dosljedan, telo ima svoj ritam i ne voli nagle promjene. Uz malo planiranja, većina ljudi će se prilagoditi u roku od nekoliko dana", poručuju iz Mayo Clinic.
Uz dobru pripremu i zdrave navike, tijelo će se brzo vratiti u ravnotežu — barem do proljeća, kada nas čeka novi izazov: prelazak na ljetnje računanje vremena.
Izvor:Kolektiv
Tekst objavila:Ljilja Rabrenović
