Prije svega, u zemljama s dobrim životnim uslovima razlika u visini značajno se povećala u posljednjih 100 godina.
Ali, kod muškaraca su visina i težina rasli dvostruko brže nego kod žena.
Dvadeset zemalja s najvišim muškarcima i ženama na svijetu nalazi se gotovo u potpunosti u Evropi. No i u Aziji, Latinskoj Americi i Africi ljudi postaju sve viši. U drugim regijama, poput Sjedinjenih Američkih Država, visina je uglavnom stagnirala.
Muškarci pritom rastu znatno snažnije u usporedbi sa ženama. Razlika u visini između muškaraca i žena danas je mnogo veća nego prije 100 godina te se i dalje povećava.
Za svoje istraživanje, naučnici su uporedili podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 135.000 osoba iz 69 zemalja s njihovim životnim uslovima. Rezultati su objavljeni u naučnim časopisu "Biology Letters".
Analiza podataka iz cijelog svijeta pokazala je da su visina i težina muškaraca u posljednjem vijeku raste dvostruko brže nego kod žena, posebno u regijama s velikim blagostanjem. Razlog zašto ljudi postaju viši leži i u boljim životnim uslovima, kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti, boljoj ishrani. U manje bogatim zemljama oba pola ostaju niža i po visini su sličnija.
Što bogatiji, to viši?
Najviši muškarci na svijetu žive u Holandiji s prosječnom visinom od 183,8 cm, dok najviše žene imaju prosječnu visinu od 170,4 cm. Na drugom mjestu se nalazi Crna Gora gdje su muškarci prosječno visoki 183 a žene 170 cm. Među prvih deset po visini se nalaze i Bosna i Hercegovina (muškarci: 182, žene 167 cm) i Srbija (muškarci 180, žene168 cm), Hrvatska je na 13 mjestu (muškarci 180, žene 166 cm).
Najniži muškarci na svijetu žive u Istočnom Timoru s prosječnom visinom od 160,1 cm, a najniže žene u Gvatemali s prosjekom od 150,9 cm.
Jedna moguća pretpostavka: što je država bogatija i što je bolja njena medicinska zaštita, to su njeni ljudi viši. Ali, to vrijedi samo djelimično. Prosječno niža visina u bogatim zemljama poput Singapura ili Katara pokazuje da nisu samo ekonomski ili medicinski razlozi odgovorni za rast.
Činioci okoline poput prehrane i životnog standarda čine samo oko 20 posto promjenljivosti. Oko 80 posto visine je naime određeno genetikom. Prosječna visina roditelja ukazuje i na moguću visinu djece.
Određeni geni, uključujući jedan na Y hromozomu, produžuju fazu rasta kostiju kod muškaraca. No, ne postoje pojedinačni "geni za visinu". Umjesto toga, do 12.000 varijanti gena utiče na visinu tijela. Ovi geni regulirašu procese poput rasta kostiju, mehanizme za stvaranje kostiju i hrskavice te proizvodnju kolagena. Strukturni protein kolagen djeluje kao potporna materija za naše tkivo, piše Deutsche Welle.
Nisu samo geni presudni
Osim genetskih razloga, hormonske razlike takođe određuju rast: djevojčice ranije ulaze u pubertet, što ranije završava njihov rast. Dječaci imaju više vremena za rast.
Prema studiji, "polna selekcija", odnosno seksualna konkurencija, takođe igra ključnu ulogu. Žene obično preferiraju više muškarce jer se visina često povezuje s snagom, vitalnošću i sposobnošću da zaštite porodice. To je kroz generacije dovelo do toga da su viši muškarci češće prenosili svoje gene.
Izvor:Kolektiv
Foto: Ilustracija/Pexels.com
Tekst objavila:Ljilja Rabrenović
