Kad su se pojavile, društvene mreže su postale hit. Govorilo se o njihovim prednostima, o tome kako lakše povezuju ljude i pružaju nepresušan izvor informacija. Nešto kasnije, kad je euforija popustila, počeli su da pristižu i negativni komentari. Ljudi se se udaljili jedni od drugih, svi samo bulje u te telefone i niko se ni sa kim ne druži. Pored društvenih odnosa, društvene mreže su počele da ugrožavaju i ljudsko znanje.

Wikipedia, najveća online enciklopedija, se trenutno nalazi u egzistencijalnoj krizi. Iako su nedavno tražili da im korisnici pomognu, problem nije finansijske prirode. Problem je, tvrdi njihov predstavnik za odnose sa javnošću, u broju korisnika koji doprinose stranici.

Naime, iza Wikipedije stoji ista ideja kao i iza svake druge enciklopedije koja se pojavila prije nje, skupiti kompletno znanje ljudskog roda.

Ta ideja je prisutna još od vremena kada su islamski učenjaci pokušali da prikupe informacije sa svih područja, prevodeći grčke, persijske i sirijske tekstove na arapski.

Usudi se da znaš

U 9. vijeku je persijski učenjak Ibn Kutaibah stvorio prvu pravu enciklopediju. Deset knjiga o moći, ratu, plemstvu, molitvama, učenju, elokvenciji, prijateljstvu, hrani i ženama. Jedan vijek kasnije, njegov persijski kolega al-Kvarizimi je učinio nešto slično, a i Kinezi su imali svoju enciklopediju, koja se pojavila u 7. vijeku.

Što se Evrope tiče, ideja o modernoj enciklopediji pojavila se tek u 18. vijeku, dolaskom prosvetiteljstva. Imanuel Kant je skovao i latinski moto pokreta Sapere aude što znači “usudi se da znaš”. Ili, u slobodnijem prevodu imaj hrabrosti da koristiš sopstveni um, bez tuđeg vođstva.

Iako je vladajuća religiozna klasa osjećala nelagodu zbog ovog trenda, očigledno je da je postojalo tržište na kom je dominirala sekularna srednja klasa.

Poznati revolucionarni umovi kao što su Volter, Ruso i Monteskje su radili na prvoj evropskoj enciklopediji, zbog čega su neki od njih završili u zatvoru.

Ipak, televizija je promijenila sve.

Ideja o prosvetiteljstvu je ugrožena mnogo prije dolaska interneta. Nil Postman je u svojoj knjizi “Zabavljati sebe do smrti” konstatovao da popularizacija televizije nije samo novi medij nego i novi diskurs. Postepeno prebacivanje kulture iz tipografske u fotografsku značilo je i tranziciju iz racionalnog u emocionalno.

U kulturi usresređenoj na slike i užitak nema mjesta za racionalno razmišljanje jer se slikama jednostavno ne može razmišljati.

Tekst je ono što nam omogućava da razotkrijemo laži, zabune i pretjeranu generalizaciju, da detektujemo zloupotrebu logike i zdravog razuma. U isto vrijeme to znači i vaganje ideja, upoređivanje i suprotstavljanje tvrdnji, a samim tim i razvitak kritičkog mišljenja.

Naime, televizori nas nisu samo zabavljali u našim dnevnim boravcima nego su i promijenili način na koji funkcionišemo. Promijenili su naš doživljaj svijeta i uticali na politiku, religiju, biznis i kulturu. Mnogi aspekti modernog života svedeni su na zabavu, senzacionalizam i trgovinu.

Kako spasiti znanje?

Internet je, na svom samom početku, bio potpuna suprotnost trendu čiji je danas predvodnik. Kad se pojavio, krajem  ’80.-ih, bio je medij utemeljen na tekstu. Bio je alat usmjeren na znanje, a ne uživanje. Razmjenjivale su se ideje i radilo se o intelektualnom projektu koji se nije vrtio oko komercijalizacije i kontrole.

Wikipedia je plod tog vrtloga. Google i blogovi, takođe. Efektno su doprinosili globalnom korpusu znanja. Više od jedne decenije, internet je bio alternativa i ugrožavao moć televizije.

A onda su se pojavile društvene mreže i kolonizovale web, vrativši nas vijek unazad.

Pogledajte samo Facebook i Instagram. Medij je sveden na slike i video materijale koje nagrađujemo emocionalno – lajkovima. Umjesto potrage za znanjem, sve je svedeno na traženje potvrde i publike za koju neprekidno nastupamo.

Znatiželju je zamijenila potraga za onim što već znamo. Usudi se da znaš je postalo Usudi se da se ne zabrinjavaš znanjem.

Lagano propadanje Wikipedije je zapravo dio veće civilizacijske promjene koja je tek počela. Jedino što se nikad ne mijenja jeste znanje. Na temeljima znanja su stvoreni i internet i Wikipedia. Znanje nikad neće propasti što za web i Wikipediju ne možemo da tvrdimo.

Izvor:Cdm