Sve veći problem zagađenja životne sredine plastikom i prisustvo njenih komadića u vodi širom planete, primorao je naučnike na borbu protiv nanoplastike.
Najnovije rJešenje za uklanjanje plastike iz vode je rastvarač koji, prema prvim rezultatima, uklanja oko 98 odsto plastičnih komadića iz slatke i slane vode.
Niko i dalje ne zna kakvu opasnost zaista predstavlja plastika po ljudsko zdravlje, ali nedavna spoznaja da pijemo nevidljive dJelove plastike zajedno sa svojom vodom učinila je da se mnogi osJećaju nelagodno.
Da bi spriječili da mikroplastika i nanoplastika prodiru duboko u naša tijela i mozak, istraživači Univerziteta u Misuriju smislili su potencijalno održiv i bezbjedan način da vodu očiste od mikroskopskih zagađivača.
Koristeći prirodne sastojke niske toksičnosti u tečnom obliku, istraživači su pokazali da se može ukloniti oko 98 odsto nanoskopskih polistirenskih komadića iz slatke i slane vode.
Rastvara koji su istraživači napravili pluta na površini vode, poput nafte. Međutim, ako se sve promeša, ta tečnost će pokupiti mikroskopsku plastiku iz vode i izvući je na površinu. Usisavajući gornji sloj tečnosti pipetom, istraživači sa Univerziteta u Misuriju otkrili su da mogu da uklone skoro sve komadiće nanoplastike iz svojih uzoraka kontaminirane vode.
U slanoj vodi, metoda je bila uspješna u uklanjanju 99,8 odsto komadića polimera polistirena. Na osnovu preliminarnih ispitivanja, koncept bi trebalo da je isplativ i potencijalno „održivo rješenje problema sa nanoplastikom“, kažu istraživači Univerziteta u Misuriju.
U svakom litru flaširane vode oko 240.000 čestica nanoplastike
Uz dalje istraživanje, tehnika bi se čak mogla pokazati korisnom za čišćenje vode i od drugih zagađivača, kao što su hemikalije koje ostaju u vodi zauvijek.
Više studija otkrilo je da voda iz česme i flaširana voda sadrže brojne mikroskopske komadiće plastike, posebno nanoplastike koji su manji od mikrometra.
Prema nekim procenama, u proseku, u svakom litru flaširane vode postoji oko 240.000 čestica nanoplastike. Ovi biološki nerazgradivi komadići se ponekad prave namjerno, a ponekad formiraju samostalno od razložene mikroplastike. Oni mogu lako da prodru u prirodne ekosisteme, kroz rijeke ili mreže za dreniranje terena ili prilikom habanja guma, voda korišćenih u poljoprivredi ili postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Danas se nanoplastika nalazi u vodama širom svijeta, uključujući mesta koja su tako udaljena ili zabačena kao što su duboki slojevi mora i okeana gjde ne dopire svjetlost, Arktik i planinska jezera.
„Nanoplastika može da poremeti vodene ekosisteme i uđe u lanac ishrane, što predstavlja rizik i za divlje životinje i za ljude“, kaže hemičarka Pijuni Ištavera, koja je vodila istraživanje.
Osim toga, štetne hemikalije, poput teških metala ili usporivača plamena (supstance koje se koriste za gašenje vatre, smanjuju zapaljivost materijala ili širenje plamena), takođe mogu da se zalijepe za površinu nanoplastike, gdje mogu da stupe u interakciju sa biološkim membranama.
Uklanjanje tako sitnih zagađivača iz životne sredine nije lako. Nedavno su istraživači u Kini otkrili da obična ključala voda iz slavine može da ukloni do 90 odsto nano i mikroplastike. Ovo bi mogao biti jednostavan način za uklanjanje zagađivača iz vode za piće, ali nije primjenljiv za veće vodene površine koje bi mogle biti kontaminirane.
Nova tehnika koju su osmislili istraživači Univerziteta u Misuriju mogla bi se pozabaviti zagađenjem nanoplastikom na daleko skalabilniji način.
„Naša strategija koristi malu količinu posebno dizajniranog rastvarača da apsorbuje plastične čestice iz velike količine vode“, objašnjava hemičar Geri Bejker.
Prema njegovim riječima, mogućnosti ovih rastvarača nisu u potpunosti shvaćene.
„U budućem radu, cilj nam je da odredimo maksimalni kapacitet rastvarača. Pored toga, istražićemo metode za recikliranje rastvarača, omogućavajući njihovu ponovnu upotrebu više puta ako je potrebno“, najavio je Bejker
Studija je objavljena u naučnom žurnalu ACS Applied Engineering Materials.
Izvor:Kolektiv
Foto: Ilustracija/Pixabay.com
Tekst objavila:Ljilja Rabrenović
