Fenomen je prvi put opisan u članku iz 1921. godine u kojem se spominje fenomen „drumske hipnoze“ kao vožnje u stanju transa dok gledate u fiksnu tačku.

Da li ste se ikad našli u situaciji da ste vozili skoro automatski pri čemu bi vam misli odlutale, a što biste shvatili tek kasnije, pa prema pejzažu pokušavali da zaključite gdjJe ste tačno i na kom kilometru puta, iako put poznajete odlično?

Da li ste ikad stigli na odredište, a da se ne sjećate kako ste, zapravo, tamo stigli? Ako niste, imate sreće, a ako jeste, onda ste patili od takozvane groznica pune linije ili „drumske hipnoze“.

Fenomen drumske hipnoze karakteriše gubitak osJećaja za vrIJeme tokom vožnje. Pojedinosti o tome koliko ste brzo vozili, koliko dobro ste vozili, stvarima koje ste usput vidJeli i lokacijama pored kojih ste prošli mogu biti nejasne ili vam može predstavljati problem da ih se prisJetite. Takođe vam se može učiniti da je vožnja bila mnogo kraća nego što je zaista bila.

Riječ je o mentalnom stanju u kojem vozač automobila može bezbJedno da vozi do duge destinacije bez sjećanja da je to svjesno učinio.

U tom je stanju svjesni um vozača potpuno je usredsređen na nešto drugo, dok naizgled još uvijek obrađuje informacije potrebne za bezbjednu vožnju. Drumska hipnoza je zapravo manifestacija zajedničkog procesa automatizma, ili sposobnost izvođenja radnji bez svjesnog razmišljanja o njima.

Ljudi stalno automatski obavljaju svakodnevne aktivnosti, poput hodanja, vožnje bicikla ili izvođenja naučenih i uvežbanih radnji.

Nakon što se neka vještina savlada, moguće ju je izvršiti dok se fokusiramo na druge zadatke. Na primjer, osoba vješta u vožnji automobila može dok vozi da planira šta će da radi sljedećeg vikenda, a budući da je fokus svijesti usmjeren na drugi zadatak, može doći do djelimičng ili potpunog zaboravljanja vremena provedenog u vožnji. Dakle, automatska vožnja nije isto što i umorna vožnja, jer se osoba može uključiti u automatsku vožnju, dok na bezbjednost i brzinu reagovanja umor znatno negativnije utiče.

Studija Voltera Majlsa iz 1929. godine, pod nazivom „Spavanje s otvorenim očima“, takođe se bavila tom temom, i pokazala je da bi vozači mogli da zaspe otvorenih očiju i da nastave da upravljaju vozilom.

Ideja da bi ovaj fenomen mogao objasniti neke automobilske nesreće postala je popularna 1950-ih, a sam izraz „Hipnoza druma“ skovao je G. V. Vilijams 1963. godine. Nadovezujući se na teorije Ernesta Hilgarda da je hipnoza promijenjeno stanje svijesti, neki teoretičari smatraju da svijest može razviti hipnotičku disocijaciju. U hipnozi druma, jedan tok svesti vozi automobil, dok se drugi bavi drugim stvarima. Tada se javlja pomenuta djelimična ili potpuna amnezija povezana s vremenom provedenim u vožnji pod „drumskom hipnozom“.

Kada se javlja?

Nekoliko studija pokazuju da se drumska hipnoza može pojaviti 2,5 sata nakon početka puta i uglavnom se javlja zbog monotonije putovanja na dugim ravnim rutama i slabijeg vida noću kada je oko druma sve u mraku, pa nije iznenađujuće da je to stanje i jedan od glavnih rizika noćne vožnje. Posebno zato što vozač tada „fiksira“ pogled na bijelu isprekidanu liniju na putu.

Vožnja bez svesti?

Drumska hipnoza nastupa kad su vozačeve oči otvorene, a mozak ipak ne registruje, ili analizira ono što osoba vidi, piše „El Pais“, prenosi Jutarnji list.

To je zato što se moždana aktivnost usporava, jer je obrazac pokreta i stimulansa predvidiv. Posljedica toga je da osoba za volanom izvodi pokrete inercijom i nije u potpunosti svjesna toga.

Ova automatska vožnja znači da se ne sjećate šta ste učinili i šta se dogodilo kilometrima iza vas. Stručnjaci objašnjavaju da je to stanje slično meditaciji u kojem će podsvijest odmah krenuti u akciju kada se primi spoljašnji podsticaj. Međutim, ova reakcija može biti sporija nego inače.

Zašto se javlja drumska hipnoza?

Medicinske studije zaključuju da postoje četiri ponavljajuća uzroka zbog kojih se vozaču javlja drumska hipnoza:

Umor: stvara promejene u informacijama koje vozač prima i načinu na koji reaguje na njih.

Put: ravan put ili put s monotonim okruženjem dovode do automatskih kretnji u vožnji.

Putovanje: Osoba za volanom može biti manje oprezna i njena pažnja može biti smanjena ako ima suputnika.

Noć: Noću oko pati od značajnog nedostatka informacija, a vizuelni kapacitet se smanjuje na 20 posto.

Kako izbjeći drumsku hipnozu?

Za borbu protiv ovog stanja morate pokušati da ne ostavite oči fiksirane na jednoj tački i redovno pravite pauze tokom dugotrajne vožnje.

Takođe pomaže održavanje ugodne temperature u kabini i redovna hidratacija.

U svakom slučaju, kad se pojavi ovo stanje kod vozača, to može biti opasno i sigurno ponekad ima veliku ulogu u neobjašnjivim automobilskim nesrećama kad zapravo nije potpuno jasno kako i zašto neki automobil nije zakočio, ili skrenuo, već nastavio da ide pravo.

Izvor:Kolektiv

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Tekst objavila:Ljilja Brajković