Mnogi ljudi širom svijeta suočavaju se sa usamljenošću, ali to je tema o kojoj se, nažalost, često govori u tišini. Često se misli da je usamljenost rezervisana samo za starije ljude ili one koji nemaju nikog oko sebe.
Međutim, istina je da usamljenost može uticati na svakoga, bez obzira na godine, pol ili društveni status. To može biti rezultat fizičke udaljenosti od voljenih, gubitka prijatelja ili porodice ili nedostatka dubokih emocionalnih veza. Ali da li ste znali koja je zemlja najusamljenija na svijetu? Prema najnovijim istraživanjima, to je Švedska, a čak 47 odsto njenog stanovništva živi u samačkim domaćinstvima, što rezultira nedostatkom dubljih međuljudskih veza i osećanjem usamljenosti.
Na samom vrhu liste najusamljenijih zemalja na svijetu 2023. je Švedska, ali nemojte odmah pomisliti na melanholiju ili tugu. Razlog za ove iznenađujuće podatke leži duboko u temeljima švedskog društva – stabilnom sistemu socijalne zaštite. Ova skandinavska zemlja već godinama napreduje zahvaljujući nevjerovatno pristupačnim stanovima za jednu osobu, prenosi Putnikofer.
Iako su stanovi često postali nedostižan luksuz u današnjem modernom društvu, istraživanja pokazuju da su dostupni većini ljudi u Švedskoj. Uz mnoštvo pristupačnih opcija, skoro polovina stanovništva živi sama. Prema podacima Statistics Brain, čak 47 odsto švedskih domaćinstava čini samo jedna osoba, što je čak 20 poena više od Kanade, koja je na drugom mjestu među najusamljenijim zemljama na svijetu.
Ovaj fenomen nije samo statistička anomalija, već odraz duboko ukorijenjenih vrijednosti švedskog društva. Individualnost, autonomija i nezavisnost su vrline koje se vrednuju i podržavaju u društvenom sistemu. Dakle, sam život u ovoj skandinavskoj zemlji nije stigmatizovan i često je izbor i rezultat slobodne volje pojedinca.
Međutim, rezultati ovog istraživanja zabrinuli su švedske vlasti, koje su posljednjih godina uvele koncept kolektivnog stanovanja zbog sve veće izolacije svojih građana. Jedan od njegovih ključnih elemenata su tzv „kollektivhus” ili zajedničke kuće. Ove zgrade obično sadrže nekoliko stanova, ali imaju zajedničke prostore kao što su kuhinja, dnevni boravak, teretana, vešeraj, bašta ili čak radionica. Ideja je da se stanovnicima omogući da dijele resurse i prostor, što doprinosi stvaranju zajednice koja je povezana i gdje ljudi podržavaju jedni druge.
Ljudi koji žive u takvim zajednicama često se angažuju jedni sa drugima u aktivnostima kao što su zajedničke večere, radionice ili volonterski projekti. Ovo jača veze među ljudima i doprinosi osjećaju pripadnosti zajednici. Pored toga, kolektivno stanovanje u Švedskoj često ima ekološku dimenziju. Dijeljenje resursa kao što su prostor, električni uređaji ili vozila smanjuje potrošnju i doprinosi održivom načinu života. Takođe, zajedničke bašte omogućavaju stanarima da održivo uzgajaju sopstvenu hranu.
Na sjeveru Švedske zime su veoma hladne, a dnevna svjetlost je smanjena na samo nekoliko sati, što kod mnogih stanovnika pojačava osjećaj usamljenosti. Upravo zbog toga su gradske vlasti u gradu Lulea pokrenule kampanju za borbu protiv usamljenosti tokom hladnih i mračnih mjeseci. Oni podstiču ljude da jedni drugima kažu „zdravo“ i ovim malim pozdravom uljepšaju dan i sebi i strancu. Kampanja Säg hej! (u prevodu „pozdravi“) se reklamira na posterima, u autobusima, a radionice se održavaju u školama. Njen cilj je da ublaži društvenu izolaciju.
Za razliku od zemalja Mediterana ili Amerike, Šveđani ne mare previše za neobavezne razgovore sa strancima. Dok je u mnogim kulturama mali razgovor, neobavezni razgovor o nevažnim temama sa ljudima koje poznajemo površno, dio normalnog ponašanja, Šveđani ne vole takozvanu „malu priču“.
Štaviše, oni ga preziru. Oni smatraju da je svrha razgovora razmjena korisnih informacija, a pošto ćaskanje nije to, ne vide smisao u tome. Utoliko je neobičnija kampanja pokrenuta u Luleou. Ohrabrivanje ljudi da jedni drugima kažu „zdravo“ ili „dobar dan“ bilo bi suvišno i ismijano u nekim zemljama, ali Šveđane bi zaista trebalo ohrabriti da to učine.
Kampanja Sag hej!, piše The Guardian, ima za cilj da stvori prijateljskiji grad ohrabrujući ljude da imaju male, ali značajne društvene interakcije. Nedavno istraživanje pokazalo je da se čak 45 odsto ljudi od 16 do 29 godina u Luleu osjeća usamljeno. Među starijima od 85 i više godina ta brojka je bila niža, 39 odsto među ženama i 26 odsto među muškarcima. Uzbunu je podigla činjenica da se mladi najviše bore sa usamljenošću, a zimska sezona, kada je manje aktivnosti na otvorenom i društvenih dešavanja i okupljanja, bila je idealna prilika da se pokrene kampanja koja bi mogla pomoći ljudima.
Izvor:RTCG
Foto:Pixabay
Tekst objavila:Ljilja Brajković
