Kamčatka, izlolovana država na ivici Sibira kojom Rusi plaše svoju djecu

Na ističnoj ivici nepreglednog Sibira sa tri strane oivičeno Tihim okeanom usidreno je poluostrvo Kamčatka. Njegovo kopno zajedno sa 56 Kurilskih ostrva toliko je daleko da ga čak i Rusi izbjegavaju i pribojavaju ga se. Ali priroda koja ga krasi oduzima dah!

Velika udaljenost od ostatka zemlje i surova klima (duge hladne zime i kratka oštra ljeta sa izobiljem kiše) koja vlada na Kamčatki uticala je da poluostrvo bude proglašeno najsurovijim dijelom velike Ruske države. Toliko je bilo nepopularno da se čak ni politički zarvorenici nikada nisu slali onamo jer niko nije htio da tamo živi i čuva ih!

Od malih nogu ruska djeca su zastrašivana Kamčatkom, a kada bi neko od njih zaslužio kaznu u školi bio bi poslat u posljednju klupu dok bi ih drugari iz razreda nazivali „kamčacima“.

Ovu zabačenu zemlju od vajkada su naseljavali Korjaci i Čukči, a najveći dio njih nestaje sa lica Zemlje pod najezdom carskih Kozaka u 18. vijeku. Njihovi malobrojni potomci i danas naseljavaju poluostrvo. Najveće naselje sa oko 240000 žitelja je Petropavlovsk Kamčatski, velika ribarska luka sa respektabilnom flotom brodova. Napredak modernog saobraćaja bar donekle je približio Kamčatku ostatku svijeta i omogućio nam da upoznamo njenu drugu, svjetliju stranu.

I na primjeru Kamčatke priroda je spojila nespojivo, led i vatru, i strvorila nešto prelijepo. Hladno i zabačeno poluostrvo jedna je od najaktivnijih zona čuvenog Vatrenog pojasa Pacifika. Na poluostrvu postoji oko 150 vulkana od kojih je barem 30 aktivno. Najpoznatiji je vulkan Ključevskaja Sopka, visok 4750 metara čija kupa važi za jednu od naljepših i najpravilnijih na planeti. Iz kupe na vrhu planine neprekidno izbija gust dim a pravih erupcija bilo je preko 50 u posljednjih 30 godina. Osim njega svjetskoj javnosti poznat je i vulkan Sčubelja Sopka čija je erupcija pepela početkom dvadesetog vijeka prekrila čitavo poluostrvo. Na Kamčatki se nalazi oko 10% svih aktivnih vulkana na planeti Zemlji. Aktivne vulkane po pravilu prate i moćni zemljotresi, a drugi najjači ikada zabeležen registrovan je 1952. godine upravo na Kamčatki i imao je snagu od 8,4 stepena Rihterove skale.

Predivni gejziri uipotpunjuju gore pomenute tektonske aktivnosti. Mogu se sresti širom poluostrva, a najpopularniji su oni u Dolini gejzira. To je zona u podnožju aktivnog vulkana Kronotska Sopka sa preko 25 izvora tople vode. Retki turisti najčešće posjećuju Veliki gejzir koji na svakih sat vremena izbacuje mlaz vrele vode do visine od 49 m u trajanju od 4 minuta. Prelijepo Kronotsko jezero upotpunjuje prirodni rezervat površine preko 10000 km2.

Osim prelijepih pejzaža koji pomalo podsjećaju na Island ili Aljasku prirodu poluostrva jedinstvenom čine I mnogobrojne životinjske vrste. Najveći mrki medvjedi Evroazije, losovi i sibirski mufloni najveći su primjerci faune Kamčatke. Srebrne lisice, arktičke vjeverice i mrmoti podsjetiće vas kakva je klima ovde zastupljena. A uz obale najčešće se sreću foke i razne vrste morskih ptica. Ujedno, foke, losovi i ribe glavni su izvor sirovina neophodnih za život lokalnog stanovništva.

Kamčatka će još dugo ostati jedna od rijetkih oaza naše planete koju ljudi nisu u potpunosti upoznali i iskoristili. A to nam daje za pravo da se nadamo da će i jedinstvena priroda, pomalo nalik na naučno-fantastičnu scenografiju, odoljeti izazovima savremenog doba.

Izvor:Cdm