Posljednji portret koji je uradio Gustav Klimt postao je najskuplje umjetničko djelo do sada prodato na aukciji u Evropi. Slika „Dame sa lepezom“ prodata je u Londonu za nevjerovatnih 108,4 miliona dolara.

Na slici Dama sa lepezom (Dame mit Facher) prikazana je nepoznata ženska osoba, a slika je postavila novi rekord i za samog Klimta, jer je cijenom nadmašila njegovu Berhovu šumu, iz kolekcije pokojnog suosnivača Majkrosofta Pola G. Alena, koja je prošle godine donijela 104,6 miliona dolara. Nadmetanje u utorak trajalo je 10 minuta prije nego što je djelo otišlo u ruke neidentifikovanog kupca u Hong Kongu, navodi aukcijska kuća „Sadebi“.

Dama sa lepezom je bila jedna od dvije slike pronađene u ateljeu austrijskog umjetnika nakon njegove smrti 1918. godine, navodi „Sadebi“.

Djelo koje je umjetnik započeo godinu dana ranije, izvedeno je u Klimtovom karakteristično bogatom, ekspresivnom stilu. Kao i veći dio njegovog rada, primjetni su uticaji istočne Azije koji su oblikovali njegov rad – ne samo u lepezi koju drži njegov nepoznati model, već i u korišćenju motiva feniksa i cvjetova lotosa. U međuvremenu, pozadina bez perspektive evocira japanske otiske drvenih blokova koji su bili istaknuti u slikarevoj pozamašnoj azijskoj kolekciji umjetnosti.

U „Sadebiju“ su Klimtov portret nazvali „posljednjim remek-djelom“, a rukovodilac prodaje impresionističke i moderne umjetnosti u aukcijskoj kući, Tomas Bojd Bauman, opisao ga je uoči prodaje kao „zapanjujuće“.

„Ljepota i senzualnost portreta leže u detaljima: nanosi plave i ružičaste boje koje oživljavaju kožu žene, lepršave linije njenih trepavica i stisnute usne koje daju karakter njenom licu“, naveo je Bauman u saopštenju za javnost.

Većina Klimtovih najpoznatijih djela – uključujući njegov kultni Poljubac – proizašla je iz njegove ranije „Zlatne faze“, u kojoj je često inkorporirao zlatne listiće u svoja djela. Ovaj period njegove karijere završio je na prelazu u 1910. Ali Klimt je preminuo u 55. godini, u svom „umjetničkom vrhuncu i stvorio je neka od svojih najuspješnijih i najeksperimentalnijih djela“, naglasila je Helena Njuman, umjetnička direktorka impresionističke i moderne umjetnosti u „Sadebiju“.

Dama sa lepezom je jedan od rijetkih Klimtovih portreta koji se još uvijek nalazi u privatnim rukama. Neuobičajeno je da je kvadratnog oblika, a mjeri otprilike jedan metar u visinu i širinu. Njumanova je takođe primijetila da – za razliku od mnogih najpoznatijih Klimtovih portreta – djelo nije naručeno, što znači da je vjerovatno naslikano iz ličnog zadovoljstva.

„Ovo… je nešto sasvim drugo – tehnička demonstracija snage, puna eksperimentisanja i pomjeranja granica, kao i iskrena oda apsolutnoj ljepoti“, dodala je.

Slika je ranije bila u vlasništvu bečkog industrijalca Ervina Belea, Klimtovog prijatelja i pokrovitelja. Kasnije ga je kupio kolekcionar Rudolf Leopold, koji ga je prodao porodici sadašnjeg vlasnika na aukciji u „Sadebiju“ 1994. za 11,6 miliona dolara – u to vrijeme, što je bio novi aukcijski rekord za austrijskog umjetnika. Slika se od tada nije pojavljivala na aukcijama, iako je prošle godine bila izložena u Belvederu, austrijskom muzeju u kome se nalazi Poljubac i nekoliko drugih važnih Klimtovih djela.

Cijene Klimtovih slika su u posljednje dvije decenije eksplodirale. Austrijanac je sada među samo nekolicinom umjetnika čija su djela javno prodata za devetocifrene sume.

Smatra se da su druga djela u privatnim transakcijma prodata za još više iznose. Prema Fajnenšal tajmsu, sudski dokumenti iz tekućeg pravnog spora između ruskog milijardera Dmitrija Ribolovljeva i trgovca umjetninama Iva Buvijea pokazali su da je oligarh jednom kupio Klimtove Vodene zmije II za 183,8 miliona dolara.

Klimtov Portret Adele Bloh-Bauer I je u međuvremenu kupio američki biznismen Ronald Lauder za 135 miliona dolara 2006. Deset godina kasnije, Opra Vinfri je prodala još jedan prikaz iste teme, Portret Adele Bloh-Bauer II, kineskom kupcu za 150 miliona dolara, navodi Blumberg.

Dama sa lepezom je bila zvijezda na „Sadebijevoj“ ljetnjoj aukciji moderne i savremene umjetnosti, koja je bila tempirana da se poklopi sa dugo očekivanim ponovnim otvaranjem londonske Nacionalne galerije portreta. Na aukciji su predstavljeni i drugi portreti istaknutih umjetnika, uključujući Alberta Đakometija i Edvarda Munka.

Izvor i foto: RTCG

Tekst objavila: Ljilja Brajković