Violine iz 18. vijeka dostižu cijene i preko 18 miliona eura. Na instrumentima čuvenih graditelja Stradivarija ili Gvarnerija muzičari i dalje sviraju. A one su i veoma dobra investicija.

Nestvaran zvuk, kao sa drugog svijeta, jedinstven i neponovljiv. U 18. vijeku, legendarni italijanski proizvođač violina Antonio Stradivari znao je da očara muzički svijet tonovima violine. Stradivarijeve violine i danas su izuzetno popularne, a na njima recimo sviraju i čuvena njemačka violinistkinja Ane-Sofi Muter, kao i holandski „kralj salonske muzike“, Andre Riju, piše DW.

Smatra se da je do danas sačuvano oko hiljadu Stradivarijevih violina, a Ane-Sofi Muter posjeduje dvije: „Emiliani“ iz 1703. i „Lord Dan-Raven“ iz 1710. Instrumenti obično nose imena svojih prethodnih vlasnika ili poznatih virtuoza koji su na njima svirali. Njihove cijene se kreću između tri i 16 miliona eura, mada one mogu da budu i skuplje.

U vrijeme pandemije korone, Andre Riju bio je zabrinut za opstanak svog Orkestra Johan Štraus zbog toga što nije nastupao, pa je zato čak razmišljao i da proda svoju vrijednu Stradivarijevu violinu. Do toga na sreću nije došlo pa je i tokom ovog praznika njegova violina ponovo zavodljivo svirala, pogotovo tokom programa „Božić́ sa Andreom“.

Gvarneri del Gesu – najskuplje violine na svijetu

Dugo je Stradivarijeva „Lejdi Blunt“ važila je za najskuplju violinu na svijetu sa cijenom od preko 15 miliona eura. Nakon 2010. godine, violine Đuzepea Gvarnerija del Gesua prodate su na aukciji za više od 16 i 18 miliona eura. Sada su u opticaju i veće sume, a kupci često ostaju anonimni. Od instrumenata koje je napravio taj graditelj violina koji je živio od 1698. do 1744. godine, širom svijeta ostalo ih je samo oko 200. To im i povećava cijenu.

Njemačko-američki violinista Avgustin Hadelih od 2020. svira na pozajmljenoj Gvarnerijevoj violini. „Bio sam fasciniran zvukom violine i odmah sam znao da želim da je sviram“, kaže Hadelih za DW.

„Zvuk je precizniji i topliji, i naročito na niskim tonovima, violina zvuči jače i punije, a to nemaju sve violine“.

Skupi instrumenti na zajam na ograničeno vrijeme

Mnogi poznati virtuozi, ali i talentovani početnici, dobijaju priliku da koriste vrijedne instrumente putem pozajmice. Ruska čelistkinja Anastazija Kobekina svira violončelo Antonija Stradivarija iz 1698. godine, pozajmljeno od jedne švajcarske fondacije.

Mladu špansku violinistkinju Mariju Duenjaš, koja je 2022. potpisala ekskluzivni ugovor s muzičkom kućom „Dojče gramofon“, hvale zbog virtuoznog sviranja i umjetničke zrelosti. To je privuklo potencijalne zajmodavce. Njemačka fondacija „Musikleben“ obezbijedila joj je violinu Nikole Galjijanija.

Pored toga, 20-godišnja violinistkinja koristi i Gvarnerijev instrument iz 1736. pozajmljenu od muzičke fondacije „Nipon“, koja pripada japanskom Ministarstvu obrazovanja, kulture, sporta, nauke i tehnologije, i ujedno posjeduje najveću kolekciju Stradivarijevih violina.

Kako doći do vrijednog instrumenta?

Dvadesettrogodišnji britanski violončelista Šeku Kane-Mejson već́ više od godinu dana svira violončelo Matea Gofrilera iz 1700. Taj venecijanski graditelj instrumenata bio je poznat po izuzetnom kvalitetu svojih violončela, a Kane-Mejson je fasciniran njenim punim zvukom:

„Moje sviranje se promijenilo i razvilo s tim instrumentom“, kaže on za DW.

Kane-Mejson je violončelo pozajmio od jedne grupe sponzora, a to mu je omogućio stručnjak za violine Florijan Leonhard koji se bavi starim instrumentima.

„Odavno je poznato da su instrumenti dobra investicija“, rekao je Leonhard u jednom dokumentarnom filmu DW.

„Broj starih instrumenata je ograničen, a ima sve više zainteresovanih širom svijeta“.

Gudački instrumenti – dobra investicija

Poznatom britanskom violinisti Danijelu Houpu nije bio potreban posrednik za iznajmljivanje.

„Jednog dana su me pozvali iz vedra neba i jedna dama je rekla da želi da investira u moju violinu“, kaže Houp za DW.

On je trebao samo da izabere instrument na kom želi da svira, a gospođa bi ga onda kupila kao investiciju.

„Umjetnicima je skoro nemoguće da priušte te instrumente, jer je eksplozija cijena suluda“, kaže Houp. Odabrao je Gvarnerijevu violinu „Lipinski“ iz 1742. godine, nazvanu po virtuozu iz 19. vijeka Karolu Lipinskom.

Zasvirati jednom Mocartovu violinu

Neki instrumenti su toliko rijetki da je puka sreća da se na njih naiđe. Violinista Reno Kapuson obično svira Gvarnerija koji je nekada bio u vlasništvu čuvenog violiniste Isaka Sterna. Godine 2021, na 100. godišnjicu Vurcburškog „Mocart-festivala“, imao je priliku da svira violinu koja je nekada pripadala Volfgangu Amadeusu Mocartu. Ona potiče iz radionice Pjetra Antonia Dala Koste iz 1764. godine, a instrument je u vlasništvu fondacije „Mocarteum Salcburg“.

Za Kapusona to ne samo da je bila velika radost, već́ i izazov. „Instrumente su donijeli ljudi iz Salcburga i držali su ih sve vrijeme sa sobom“, ispričao je Kapuson za DW poslije koncerta.

„Ako smo htjeli da vježbamo, morali smo da pitamo. Zato nisam uspio da sviram violinu previše, ali u pitanju je svakako bilo divno iskustvo. Instrument je bio veoma zvučan“.

Pomoći budućim zvijezdama

Tek kada neko svira na nekom gudačkom instrumentu, recimo na Mocartovoj violini, on može da prepozna njegov kvalitet. Uostalom, vrijednost instrumenta ne određuju samo proizvođač ili prethodni vlasnik, već́ i poznati virtuozi koji su instrument svirali tokom vjekova.

„Trudim se da apelujem na ljude koji takođe razmišljaju o investiciji – apsolutno je neophodno da mlade, buduće, ambiciozne zvijezde imaju pravi instrument pred sobom“, kaže stručnjak za violinu Florijan Leonhard.

Takvu šansu svojevremeno je dobio i čuveni violinista Dejvid Geret, koji danas ima milionski auditorijum. Sa 13 godina dobio je na pozajmicu pravog Stradivarija na nekoliko godina.

Nedavno je svirao Gvarnerija del Gesua pozajmljenoj iz italijanskog grada Kremone. Taj 42-godišnjak bio je toliko oduševljen violinom, da je u septembru 2022. u Parizu kupio Gvarnerija iz 1736. za 3,5 miliona eura.

„To je za mene bilo kao dobitak na lutriji“, rekao je Geret novinarima tada. Gereta će publika imati priliku da čuje tokom 2023. na njegovoj „Ikonik-turneji“.

 Izvor i foto: Analitika

Tekst objavila: Ljilja Brajković