Neki naučnici vjeruju da je smijeh bio način komunikacije kod ljudi prije nego što su stvorili jezik kao vid komunikacije.

Smijeh je prastari oblik pokazivanja emocija i komunikacije.

Smijeh je nastao prije govora

Mehanizam smijeha je toliko usađen u naš mozak, da je pokazano da se i bebe, samo 17 dana po rođenju, osmjehuju. Čak i ljudi koji se rode slijepi i gluvi razviju sposobnost smijanja.

Smijeh je rijetko kada povezan sa humorom.

Pacovi i majmuni se smiju

Koko, poznata gorila koja zna znakovni jezik, imala je specijalni “ha ha” znak za posjetioce koji su joj se dopadali, a jedna studija je pokazala da primati ispuštaju zvukove smijanja kada se golicaju. Takođe, pokazano je da pacovi imitiraju zvukove visoke frekvencije u cilju smejanja.

Parovi koji se zajedno smiju, ostaju zajedno

U eksperimentima, pokazano je da parovi koji se u vezi često smiju i zabavljaju, osjećaju veću dozu zadovoljstva i duže ostaju u toj vezi, za razliku od parova koji se rijetko kada smiju.

Smijeh kontroliše mozak

Kada vidite da se neko osmijehuje, osmjehnete se i vi, zar ne? Razlog tome je što se u mozgu u tom trenutku uključuju regije koje pokreću mišiće na licu, kako bi nastao osmijeh.

Smijanje sagorijeva kalorije

Samo 10 do 15 minuta smijanja dnevno sagori oko 48 kalorija, jer smijeh pojačava srčani ritam i unos kisjeonika, što utiče na sagorijevanje kalorija.

Studije su pokazale da smijeh poboljšava memoriju kod starijih ljudi, a u isto vreme utiče na bolji protok krvi u telu kod mlađih osoba. Takođe, smijanje poboljšava opšte zdravlje, jer jača imunitet.

Smisao za humor je nasljedan

Studija Univerziteta Nortvest pokazala je da jedan gen, koji je povezan sa depresijom, utiče i na to kakav ćemo smisao za humor imati. Ovdje se na prvom mjestu misli na tzv. “crni” smisao za humor.

Izvor i foto: Kolektiv. Me

Tekst objavila: Ljilja Brajković