Pošto postajemo klimatski osvješćeni, a približavaju se novogodišnji praznici, pitanje koja jelka ima najmanji uticaj na našu planetu koja se sve više zagrijeva, postalo je ključni kriterijum koje drvo ćemo okititi u našem domu.
Dakle, koja vrsta drveta ostavlja najmanji ugljenični otisak – prirodna jelka ili plastična? Stručnjaci kažu – odgovor nije jednostavan
"Problem je mnogo složeniji i nijansiraniji nego što se misli“, kaže za Si-En-En ekolog Endi Finton, upravnik Centra za zaštitu prirode u Masačusetsu.
Evo šta treba imati na umu prije nego što se odlučite da li ćete izabrati pravu ili vještačku jelku. Ukoliko pak odaberete jelku sa busenom koju ćete posle dočeka Nove godine zasaditi, nema razloga da se upuštate u ovu debatu.
Prednosti vještačke jelke
To što ćemo vještačku jelku koristiti više puta iz godine u godinu navodi na logičan zaključak da je ovo održivija opcija. Ali Finton kaže da ako vještačku jelku koristimo šest godina, što je otprilike prosječno vrijeme koliko ih većina ljudi čuva, ipak ćemo ostaviti veći ugljenički otisak nego da smo koristili pravo drvo.
"Ukoliko bismo vještačku jelku duže koristili, onda bi se ta ravnoteža promijenila. Da bi se bailans ugljen-dioksda izjednačio, trebalo bi da ih koristimo 20 godina“, dodaje ekolog.
Razlog leži u činjenici da su vještačke jelke obično napravljene od polivinilhloridne plastike ili PVC-a. Plastika se proizvodi na bazi nafte i stvara se u petrohemijskim postrojenjima koja su najveći zagađivači. Studije su takođe povezale PVC plastiku sa rakom i drugim rizicima po javno zdravlje i životnu sredinu.
Zatim tu je i transport. Većina vještačkih jelki se uvozi iz Kine, što znači da se proizvodi prevoze brodovima na fosilna goriva preko okeana, a zatim se prebacuju teškim teretnim kamionima prije nego što na kraju stignu na police u prodavnicama.
Američka neprofitna organizacija koja zastupa proizvođače vještačkih jelki, naručila je studiju održivosti 2018. godine koja je ustanovila da je uticaj vještačkog drveta na životnu sredinu bolji od pravog drveta ako ga koristimo najmanje pet godina.
Vještačko drveće je u studiji proučavano sa aspekta proizvodnje i prekomorskog transporta“, objašnjava Džejmi Vorner, izvršni direktor neprofitne organizacije. "Za prave jelke čiji je period kultivacije u polju od sedam do osam godina, u obzir su uzeti sadnja, đubrenje i zalivanje“.
Koje su prednosti pravog drveća?
U prosjeku je potrebno sedam godina da se novogodišnje drvo u potpunosti razvije. I dok raste, apsorbuje ugljen-dioksid. Zaštita šuma i sadnja drveća pomaže u sprječavanju najgorih uticaja klimatske krize tako što uklanja iz atmosfere gas koji zagreva planetu.
Ako se drveće poseče ili spali, ono oslobađa ugljenik koji je uskladištilo nazad u atmosferu. Ali Dag Handli, portparol Nacionalne asocijacije za božićno drvce, kaže da je čin seče jelki sa plantaža izbalansiran jer proizvođači odmah zasade više sadnica koje će ih zamjeniti.
"Kada vadimo drveće ili ga posječemo, vrlo brzo ga ponovo sadimo“, napominje Handli.
Međutim, tu se postavlja pitanje ko i gde sme da seče drveće i da li se sprovodi odgovorna seča.
Problem otpada
Kada praznici prođu jelke završavaju na deponijama gdje doprinose emisiji metana – moćnog gasa koji je otprilike 80 puta jači proizvođač efekta staklene bašte od ugljen-dioksida.
Ali prirodne jelke se ne moraju odložiti na deponiju i mogu da se korisno upotrebe, a za veštačke ne postoji drugo rešenje.
Završiće na deponijama – gdje će im trebati više stotina godina da se razgrade, ili će završiti u spalionicama odakle će istpustiti opasne hemikalije.
Zaključak
U svakom slučaju, bilo koju odluku da na kraju donesemo, ne bi trebalo da nas grize savjest jer postoji još mnogo drugih načina kako da doprinesemo ublažavanju klimatske krize.
"Postoji toliko mnogo drugih stvari koje možemo da uradimo u našim životima koje imaju još veći uticaj na klimu – kao što je manje vožnje ili zalaganje za politiku koja promoviše obnovljive izvore energije“, naglašava Finton.
"Uživajte u praznicima i usredsredite se na druge aspekte svog života kako biste umanjili uticaje klimatskih promjena.“
Izvor i foto: Kolektiv. Me
Tekst objavila: Ljilja Brajković
