Ako razgovarate sami sa sobom, to može biti dobro za vaš razvoj i mentalno zdravlje, tvrde naučnici.

"Unutrašnji glas je višenamjenski alat, poput švajcarskog vojnog noža”, rekao je Ethan Kross, psiholog i profesor na Univerzitetu u Michiganu.

Problem je što ne dolazi s uputama za korištenje pa taj monolog može postati oštar, samokritičan i ponekad beskoristan, dodao je.

Zdrav razgovor sa samim sobom ključan je za razvoj i napredak jer nam pomaže da se usredotočimo, uvježbamo se za teške situacije, bolje razumijemo svoje živote i oblikujemo svoj identitet, rekao je Kross.

Iako je rad sa stručnjakom za mentalno zdravlje koristan za vaš unutrašnji monolog, ta opcija nije uvijek dostupna. Srećom, postoje načini da sami reprogramirate svoj unutrašnji glas.

"Ako ste svjesni da praktikujete iscrpljujuću, toksično negativnu komunikaciju sami sa sobom i želite to promijeniti te ste marljivi i disciplinirani da se uhvatite u koštac s tim, u tome ćete vjerojatno uspjeti”, rekla je  Melinda Fouts, psiholog.

Kako dolazi do razgovora sa samim sobom?

Kao i većina aspekata psihologije, način na koji ljudi razgovaraju sa samim sobom dijelom polazi od genetike, a dijelom od individualnih iskustava, rekao je Kross. Čak i roditelji koji pružaju puno ljubavi svojoj djeci mogu im prenijeti naviku negativnih unutrašnjiih monologa.

Promijenite interakciju sa samim sobom

Fouts je preporučila da se počne razvijanjem onoga što ona naziva izrazom pokretanja, gdje pojedinac u sebi ponavlja rečenicu koja ga može zaštititi od negativnih misli. Može to biti nešto kao: “Ja sam više nego dovoljno dobra” ili “Ja vrijedim više”.

Cilj je spriječiti da nadvladaju negativne misli, zaustaviti ih, reći sebi tu rečenicu i zatim je proširiti. Međutim, ponekad je teško preduhitriti negativni tok misli, posebno ako ste pod stresom, umorni ili gladni.

Stvaranje neke mentalne distance takođe može pomoći

Napravite distancu malim mentalnim putovanjem kroz vrijeme. Tako je lako usrediti se na određeni problem ili brigu. Kako biste to spriječili, Kross je preporučio da zamislite kako ćete se osjećati u vezi s nekim problemom za sat, sedmicu, mjesec ili godinu.

"Većina ljudi može potvrditi da je lakše davati savjete i manje osuđivati druge, stoga pretvorite svoj unutrašnji monolog u dijalog. Korištenje vlastitog imena ili zamjenice “ti” signališe vašem mozgu da razgovarate s nekim drugim, što može promijeniti način na koji reaguje", rekao je Kross.

Promijenite svoju okolinu

Čistite li mahnito po kući ili se možda prihvatate organizacije svojih planova i obveza kad ste opterećeni negativnim mislima? Niste sami u tome, rekao je Kross.

"Izlazak takođ može pomoći u poticanju pozitivnijeg unutrašnjeg glasa. Boravak u prirodi može skrenuti pažnju s misli koje vam jure umom na svijet oko vas", rekao je Kross. Ako je moguće, preporučio je pronaći nešto što izaziva divljenje.

"Zbog te emocije osjećamo se manjima od golemog i spektakularnog svijeta pa se stoga i naše negativne misli čine manjima", rekao je Kross.

Izvor i foto: Kolektiv. Me

Tekst objavila: Ljilja Brajković