Plivanje poboljšava moždane funkcije, utvrdili su naučnici, a može imati i druge značajne koristi za zdravlje i protiv starenja.
Naučnici vjeruju da bi plivanje moglo da pruži jedinstven podsticaj zdravlju mozga. Dokazano je da aerobne vježbe mogu usporiti starenje.
Međutim, sve veći broj istraživanja sugeriše da plivanje posebno proizvodi efekte koji poboljšavaju funkcije mozga, posebno bolji imuni odgovor.
Neurolozi još rade na tome da shvate zašto je plivanje posebno korisno u sprečavanju starenja i možda su blizu odgovora.
Nije tajna da aerobne vježbe mogu pomoći da se spriječi neka od posljedica starenja. Ali sve veći broj istraživanja sugeriše da bi plivanje moglo pružiti jedinstven podsticaj zdravlju mozga. Pokazalo se da redovno plivanje poboljšava pamćenje, kognitivne funkcije, imuni odgovor i raspoloženje. Plivanje takođe može pomoći u popravljanju oštećenja prouzrokovanih stresom i stvaranju novih neuronskih veza u mozgu.
Sve do 60-ih godina, naučnici su vjerovali da je broj neurona i sinaptičkih veza u ljudskom mozgu konačan i da se, jednom oštećene, ove moždane ćelije ne mogu zamijeniti. Ali ta ideja je prevaziđena kada su istraživači uočili brojne dokaze o stvaranju neurona, ili neurogenezi, u mozgovima odraslih ljudi i drugih životinja. Sada, postoje jasni dokazi da aerobne vježbe mogu doprinijeti neurogenezi i igrati ključnu ulogu u pomaganju da se zaustavi ili popravi oštećenje neurona i njihovih veza i kod sisara i kod riba.
Istraživanja pokazuju da je jedan od ključnih načina na koji se ove promjene dešavaju kao odgovor na vježbu - povećanje nivoa proteina koji se zove neurotrofni moždani faktor. Pokazalo se da neuralna plastičnost, ili sposobnost mozga da se mijenja, koju ovaj protein stimuliše, podstiče kognitivne funkcije, uključujući učenje i pamćenje. Studije na ljudima su otkrile snažnu vezu između koncentracija neurotrofnog moždanog faktora koji cirkuliše u mozgu i povećanja veličine hipokampusa, regiona mozga odgovornog za učenje i pamćenje.
Takođe se pokazalo da povećani nivoi neurotrofnog moždanog faktora izoštravaju kognitivne performanse i pomažu u smanjenju anksioznosti i depresije. Nasuprot tome, istraživači su primjetili poremećaje raspoloženja kod pacijenata sa nižim koncentracijama neurotrofnog faktora.
Aerobne vježbe takođe promovišu oslobađanje specifičnih hemijskih glasnika zvanih neurotransmiteri. Jedan od njih je serotonin, za koji je poznato da - kada je prisutan u povećanim nivoima - smanjuje depresiju i anksioznost i poboljšava raspoloženje.
Takođe, studije na sisarima pokazale su da neurotrofni moždani faktor povećava gustinu neurona kičme. Ove promjene doprinose poboljšanju pamćenja, raspoloženja i poboljšanoj spoznaji. Veća gustina kičme pomaže neuronima da izgrade nove veze i šalju više signala drugim nervnim ćelijama. Sa ponavljanjem signala, veze mogu postati jače.
Ali šta je posebno kada je riječ o plivanju?
Istraživači još ne znaju tačno u čemu je tajna, ali su sve bliže razumjevanju. Plivanje je odavno poznato po svojim kardiovaskularnim prednostima. Pošto plivanje uključuje sve glavne grupe mišića, srce mora naporno da radi, što povećava protok krvi u cijelom tijelu. To dovodi do stvaranja novih krvnih sudova, procesa koji se naziva angiogeneza.
Veći protok krvi takođe dovodi do velikog oslobađanja endorfina - hormona koji djeluju kao prirodni reduktor bola u cijelom tijelu. Ovaj nalet izaziva osjećaj euforije koji često prati vježbu.
Većina istraživanja uticaja plivanja na mozak obavljena je na pacovima. Pacovi su dobar laboratorijski model zbog svoje genetske i anatomske sličnosti sa ljudima. U jednoj studiji na pacovima, pokazalo se da plivanje stimuliše moždane puteve koji potiskuju upalu u hipokampusu i inhibiraju apoptozu, odnosno smrt ćelija.
Izvor i foto: Kolektiv. Me
Tekst objavila: Ljilja Brajković
