Imamo samo jedan život, pa zašto da ga ne učinimo zdravim i dugovječnim...

Naučnici vjeruju da je 25% životnog vijeka neke osobe određeno genetikom, a preostalih 75% čine spoljni faktori i način života.

Naučnici su posebno identifikovali 10 znakova koji ukazuju na to da je osoba predodređena za dug život.

Priroda je ženama dala dug život

Očekivano trajanje života u velikoj mjeri zavisi od pola: ženke kod skoro svih vrsta sisara „nadžive“ mužjake.

Naučnici sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku, koji su neko vrijeme vještački uzgajali glodare, otkrili su da je među dugovječnim miševima najviše onih kod kojih su ženske polne žlijezde bile vezane za ženske hromozome.

Istraživači su zaključili da hormoni i drugi signalni molekuli "žive" u jajnicima ženki, što produžava život i usporava proces starenja.

Mužjaci su ranjiviji. Razlog za to je testosteron, koji lako oštećuje imuni sistem. Dok estrogen (ženski polni hormon) ima antiinflamatorno dejstvo.

Mladalački izgled je dobar pokazatelj

Što mlađe osoba izgleda, veća je vjerovatnoća da će duže živjeti.

Sedam godina naučnici su posmatrali više od 1.800 parova blizanaca i otkrili da blizanac koji je izgledao mlađe najčešće umire kasnije od brata ili sestre koji su rođeni ranije.

Prema istraživačima, starost koju opažamo gledajući osobu neraskidivo je povezana sa telomerima. Govorimo o molekularnim biomarkerima starenja, od kojih kraći obećavaju brzo starenje tijela, razvoj bolesti, uključujući i rak.

Vegetarijanstvo je ulaznica u dug život

Prema naučnicima sa Harvarda, najveći broj stogodišnjaka koji su posmatrani nije jeo životinjske proizvode.

Studije su potvrdile činjenicu: kada velika doza proteina (posebno onih sadržanih u mesu i mliječnim proizvodima) uđe u ljudsko tijelo, ćelije počinju da brzo stare. Pošto zajedno sa proteinima dobijaju visokokvalitetni „građevinski materijal“ - prilagođeni su aktivnom rastu i razmnožavanju.

Međutim, odraslom tijelu nije potrebna takva stimulacija. Produženi rast ćelija dovodi do ubrzanja procesa starenja. Ako smanjite količinu aminokisjelina (smanjite udio proteina u ishrani), ćelije će prestati da aktivno rastu i moći će da posvete svu svoju snagu zaštiti tijela.

Hemoglobin u granicama normale

Visoka koncentracija gvožđa u krvi ubrzava proces starenja u telu i, obrnuto, normalni hemoglobin povećava šanse osobe da provede dug život.

Gvožđe određuje sposobnost ljudskog tijela da se bori protiv infekcija. Tako, na primjer, sa dijagnozom "Parkinsonova bolest" ili patologijama jetre, nivo hemoglobina naglo opada ili obrnuto ide van skale. Zbog toga su britanski istraživači sugerisali da je metabolizam ovog elementa u tragovima važan faktor u stanju organizma koji stari i sklonosti ka dugovječnosti.

Zdrava crijeva

Italijanski naučnici proučavali su ljude koji su proslavili 100. godinu, i došli do zaključka: stogodišnjaci imaju zdravu crijevnu mikrofloru.

Ljudi koji dugo žive ne žale se na crijeva, budući da u telu imaju veliki broj korisnih bakterija koje „žive“ u ovom organu. Bave se proizvodnjom vitamina, oslobađanjem potrebne energije, borbom protiv infekcija, sami proizvode toksine.

Možete promovisati zdravu funkciju creva redovnom konzumacijom hrane sa probioticima. Mediteranska dijeta je još jedan odličan način za poboljšanje crijevne flore. Upravo ovaj sistem ishrane pomaže Italijanima da žive dugo.

Normalna tjelesna težina

Rizik od smrti kod ljudi sa indeksom tjelesne mase (BMI) iznad 35 je 29% veći nego kod osoba koje nemaju prekomjernu težinu. To je upravo rezultat koji je pokazala studija američkih naučnika.

Prekomjerna težina povećava vjerovatnoću razvoja hroničnih bolesti, posebno dijabetesa i kardiovaskularnih patologija. Gerontolog I. Konev potvrđuje ovu činjenicu. U svojoj kliničkoj praksi takođe je primjetio prirodnu vezu između viška kilograma i visokog rizika od mortaliteta.

Američki ljekari su utvrdili da na životni vijek osobe utiče njen pogled na svijet. Proučavali su životne priče hiljada muškaraca i žena i otkrili da optimističniji ljudi žive oko 11-15 godina duže od onih koji su navikli da padaju u depresiju.

To je lako objasniti, jer se veseli, optimistični ljudi rijetko žale na srce, pluća, želudac itd. Veća je vjerovatnoća da će se pridržavati zdravog načina života - prate svoju ishranu, održavaju zdravu aktivnost i dovoljno spavaju.

Aktivnosti u korist fizičkog i mentalnog zdravlja

Stogodišnjaci su uvijek u pokretu jer oni i naučnici širom svijeta znaju da fizička aktivnost djeluje bolje od drugih sredstava u borbi protiv starenja u tijelu.

Dok se osoba bavi sportom ili samo šeta po parku, apsorbuje mnogo kiseonika. U procesu njegove obrade, tijelo prima mnogo slobodnih radikala koji mogu oštetiti ćelije. Ima smisla pretpostaviti da je sport samo stres za tijelo. Ali ne žurite - pošto govorimo o kratkotrajnom stresu, ćelije se pritom treniraju i jačaju, što povećava njihovu otpornost na uticaj negativnih faktora, poboljšava sposobnost samoizlječenja.

Fizička aktivnost zaista jača tijelo i sprečava ga da stari, međutim, ovo važi samo za redovno vježbanje. Vredi izdvojiti 40 minuta dnevno za teretanu ili šetnju. Ni sa tim ne treba pretjerivati, inače će krenuti obrnuti proces.

Tajna dugovječnosti je u inteligenciji

Naučnici su zaključili da pametni ljudi žive oko 4 puta duže od manje pametnih. Ispostavilo se da mozak koji ne prima redovno opterećenje brzo stari. Nivo inteligencije takođe utiče na stanje zdravlja ljudi.

Usamljenost nije drug dugovječnosti

Naučnici iz Engleske su sigurni da je usamljenost bolest koja čovjeku "krade" godine. Zato savetuju svima koji namjeravaju da žive dugo da vode aktivan društveni život. To ne znači da bi oko osobe uvijek trebalo da postoji gomila ljudi. Zdravlje će ojačati samo nekoliko jakih veza - sa mužem, ženom, djecom, drugom rodbinom ili prijateljima.

Studije pokazuju da će osobe koje preferiraju samoću češće patiti od zdravstvenih problema. Ovde je prilično jednostavno pronaći obrazac: budući da je većina toga sama, teško je voditi aktivan način života, mnogo je lakše „pokupiti“ virus kojem tijelo jednostavno ne može da odoli.

Ovi znaci dugovječnosti imaju naučnu osnovu. Ali najbolji dio cijele ove teme je to što se mnoge „osobine“ stogodišnjaka mogu razviti nezavisno.

Izvor i foto: Kolektiv.Me

Tekst objavila: Ljilja Brajković