Kako se bliži kraj 2020. godine, za nama ostaje najtoplija zabilježena decenija i jedna od tri najtoplije godine dosad izmjerene, pokazuju podaci Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Uprkos razvijanju hladne La ninja faze krajem godine, koja utiče na smanjenje srednje globalne temperature, ostatak svijeta nastavio je bude topliji nego što je uobičajeno te će prosječna globalna temperatura u 2020. biti za oko 1,2° C viša nego u predindustrijskom periodu.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, ono što danas sa sigurnošću možemo reći jeste da je period 2011-2020. najtoplija decenija otkad se vrše mjerenja temperature, ali i da je posljednjih šest godina zapravo najtoplijih šest godina ikada.
Temperatura okeana je ove godine takođe dostigla svoj najviši nivo, a u više od 80 odsto okeana je zabilježen toplotni talas, što je negativno uticalo na čitave ekosisteme i podvodni život, prenosi Klima 101.
Nažalost, uslijed povećanja globalne temperature došlo je i do brojnih drugih negativnih posledica, te su glečeri i morski led nastavili da se tope, time doprinoseći povećanju nivoa mora, a temperature na Arktiku su bile čak pet stepeni Celzijusa iznad prosjeka. U Sibiru je u maju izmjerena rekordno visoka temperatura od čak 38° C, uz veliki broj toplotnih talasa koji su pogodili ovaj inače hladan predio.
Nijedan dio svijeta tokom 2020. nije ostao imun na posljedice klimatskih promjena – veliki šumski požari zahvatili su Kaliforniju, Amazoniju, Australiju, u Aziji i Africi došlo je do obilnih poplava, a na kraju godine mnoge države su se suočile sa rekordnom sezonom uragana na Atlantiku. Sve navedeno pogodilo je milione ljudi, uzrokujući migracije, ali i povređivanje i smrt velikog broja ljudi.
Kako objašnjava Svjetska meteorološka organizacija, mjere za sprečavanje širenja infekcije koronavirusa nisu najbolji način za ublažavanje klimatskih promjena, a zapravo klimatske promjene su 2020. dodatno oslabile sisteme koji su već slabi usled borbe protiv pandemije.
Ono što je ipak važno, jeste da mjere koje su uvođene predstavljaju dobru polaznu tačku da države postave svoje ekonomije na održiviji put.
Informaciju o tome da li će 2020. oboriti rekord 2016. i postati najtoplija godina koju smo dosad zabilježili dobićemo početkom sljedeće godine nakon što se agregiraju podaci svih relevantnih baza podataka koje prate prosječnu globalnu temperaturu.
Izvor i foto: Cdm
Tekst objavila: Ljilja Brajković
