Zanimljive činjenice o imenima internet domena

Internet je pun raznih čudesa i zanimljivosti, a ovog puta ćemo se pozabaviti samom osnovom – nazivima internet domena.

Da li ste znali da je maksimalni broj karaktera u nazivu domena 63? Ovaj broj ne uključuje www na početku i ekstenziju domena (kao što je .com, na primjer). Titula najdužeg naziva internet domena ide lako pamtljivom llanfairpwllgwyngyllgogerychwyrndrobwllllantysiliogogogochuchaf.org.uk. Izgleda kao niz nasumično nabacanih slova? Nemojte tako jer ćete uvrijediti stanovnike sela

Llanfairpwllgwyngyllgogerychwyrndrobwllllantysiliogogogoch koje se nalazi u Velsu. Naravno, ovo nije jedini dugačak naziv domena, ali mi smo ga odabrali jer je njegov prethodnik (doduše nešto kraći, sa „samo“ 58 karaktera) bio upisan u Ginisovu knjigu rekorda. Kako bi iskoristili sva 63 moguća karaktera, u naziv domena su dodali riječ koja označava gornji dio sela (uchaf). Originalan je bio i matematičar Gerald Steffens, koji obožava broj Pi. Većina nas ovaj broj pamti sa samo dvije decimale, u obliku 3,14. Pomenuti gospodin je otišao korak dalje i registrovao domen u kome je broj Pi izražen sa 63 decimale, pri čemu je poddomen mudro iskorišćen za broj 3. Kompletan naziv domena je

3.141592653589793238462643383279502884197169399375105820974944592.eu.

Dužinu najkraćeg imena domena nije teško pogoditi. Naravno, riječ je o jednom karakteru, ali da li ste znali da je većina .com domena sa jednim slovom ili brojem rezervisana od strane IANA (Internet Assigned Numbers Authority). S obzirom da ih ima malo i da se veoma lako pamte, moglo bi se zaključiti da tako kratki domeni vrijede pravo bogatstvo i da su maksimalno iskorišćeni. Zato će vas možda iznenaditi da se na domenu x.com nalazi… x. Bukvalno samo jedno malo x u uglu stranice. Čudno? Možda, ali samo dok ne saznate da je vlasnik x.com domena kontroverzni Ilon Mask. Uzgred, ako probate da ukucate bilo koju drugu adresu u okviru x.com domena (na primjer x.com/elon), dobićete gotovo praznu bijelu stranicu, na kojoj se nalazi samo… y. Sajtovi koji se bave procjenom posjećenosti kažu da x.com ima bar 300.000 posjeta mjesečno (neke procjene idu i do 800.000). Izgleda da su u pravu oni koji kažu da posjetioce privlači jednostavan dizajn.

Zanimljive su kombinacije naziva i ekstenzije domena, kao što su na primjer about.me ili inter.net.

Ako ste čitajući sve ovo dobili inspiraciju i smislili sjajan naziv domena, možete otići na sajt SuperHostinga, jer u ponudi, pored standardnih .com .net i .rs, imaju više od 300 ekstenzija domena, pa ćete sigurno naći nešto slobodno. A mi nastavljamo dalje sa zanimljivostima.

Najstariji registrovani naziv domena? U pitanju je symbolics.com, registrovan 15. marta 1985. godine i pripadao je firmi Symbolics Inc, koja se, očekivano, bavila računarima. Zanimljivo je da symbolics.com nije prvi kreirani naziv domena. Ta čast pripada nordu.net, koji je kreiran 1. januara 1985. i korišćen je za prvi root server, ali kada je počela zvanična registracija, Symbolics je zauzeo prvo mjesto u redu.

Najskuplji naziv domena? Teško pitanje, prije svega zbog različitih načina vrednovanja, ali i zbog toga što za mnoge transakcije nije javno dostupan iznos. Na primjer, u okviru akvizicije kompanije u čijem je vlasništvu bio cars.com, vrijednost domena je procijenjena na vrtoglavih 872 miliona dolara. Ako gledamo samo nazive domena za koje je plaćeno gotovim novcem, rekord drži voice.com, plaćen 30 miliona dolara. LasVegas.com je prodat za 90 miliona dolara, ali na rate, pri čemu će poslednja rata biti plaćena tek 2040. godine, pa nije na vrhu liste, jer posao još nije okončan. Bilo je i (mnogo) skupljih sajtova, oni su obično obuhvatali i razvijen posao i sadržaj sajta, a ne samo domen. Tako je business.com prodat za tričavih 345 miliona dolara. Uzgred, prethodni vlasnik ga je kupio osam godina prije prodaje i platio 7,5 miliona. To se zove dobra investicija.

Za kraj smo ostavili „one“ nazive domena. Pitate se koliko su koštali najpopularniji „bezobrazni“ domeni? Sitnica. Cijena je bila između 9 i 14 miliona dolara.

Izvor i foto: Cdm

Tekst objavila: Ljilja Brajković