Ljubiteljima piva ova informacija vjerovatno zvuči kao raj na zemlji, ali situacija je malo drugačija.
Royal Hotel u Murrurundiju. U 20 sati, živa na termometru pokazuje 42 stepeni. Nakon pretoplog dana stanovnici ovog grada okupljaju se kako bi ugasili žeđ - u gradu bez vode.
Kako veći dio Novog Južnog Walesa gori, Murrurundiju prijeti kriza koju su požari izazvali. Suša je obuhvatila hiljade ari zemlje kroz cijelu jugoistočnu Australiju, najnaseljeniji dio zemlje, koji čini većinski dio njihove poljoprivrede.
Zemlja je neobradiva i neplodna. Polja izgledaju kao obične smeđe mrlje, drveće je mrtvo u korijenu, što je ovaj poznati australijski dio zemlje napravilo pogodnom za još gore požare u sljedećim mjesecima.
Murrurundi je samo jedan od mnogih gradova koji se suočava s brzim nestankom vode.
"Ako pijete pivo, onda je sve u redu", kaže Warren Bramley, stanovnik Murrurundija.
Ova situacija nije normalna
Požari su česta pojava u Australiji, ali uvjeti za iste su u posljednjih godina postali sve opasniji. Ovo je ljeto bilo posebno loše i sve viša globalna temperatura je krivac za to.
"Klimatske promjene su sve češće i uvjeti za požare su sve bolji, kako u Australiji tako i u svijetu", tvrdi Meteorološka stanica.
Murrurundi, koji se nalazi tri sata vožnje od Sydneya, središte je sušnog predjela. Ovaj grad nije vidio jače padavine posljednje tri godine. Rijeka iz koje se koriste vodom polako presušuje. Vodu dovoze kamionima između 10 i 20 puta na dan.
Izvan Murrurundija čistokrvni konji tumaraju suhim pašnjacima. Mnogi uzgajivači su primorani svoje konje slati u klaonicu jer ih nemaju novca hraniti.
Zemlja je potpuno suva
Ruralni dio Australije poznat je po sušoj klimi i crvenom tlu, ali on trenutno nije jedini dio zemlje koji se suočava s velikom sušom. Probleme imaju i predjeli koji nisu navikli na duga razdoblja bez padalina. Ni predio pod nazivom Mala Engleska, koji je poznat po svojoj atipičnoj klimi, više nije zelen.
Ovce i ostala stoka koja se nalazi na samo sat vremena vožnje južno od Sydneya takođe pate zbog suše. James Galbraith i njegov otac Bill imaju farmu krava koja se tu nalazi već 130 godina. Ove godine ih je pogodila najveća suša u posljednjih 50 godina.
James Galbraith zaposlio se izvan farme kako bi imao dovoljno novca za život. Pored toga je prodao svoje krdo krava, kako ne bi počupale ostatke trave na farmi. On želi sačuvati podlogu za trenutak kada padne dobra količina kiše, što je Meteorološka postaja predvidjela tek za april.
"Nije samo izvana zemlja suva. Suva je skroz. Ono što vidimo jeste drveće i priroda koja pati. Sigurno možemo napraviti nešto povodom toga", tvrdi James.
Katalizator za klimatsku akciju?
Murrurundi se nalazi u sredini "države ugljena". Svakog sata prolazi po nekoliko vozova koji odvoze ugljen iz otvorenih jama za Japan, Kinu i Indiju.
Ovo fosilno gorivo donosi preko 67 milijardi dolara australijskoj ekonomiji svake godine. Samo Rusija i Saudijska Arabija izvoze veće količine fosilnih goriva. Ova zavisnost o ugljenu omela je državne napore da se bore protiv klimatskih promjena.
"Veći dio Australijanaca smatra da su klimatske promjene pravi problem i misli da je za njih odgovoran čovjek. Ovo mišljenje ih dovodi u sukob s premijerom Scottom Morrisonom koji je veliki zagovarač industrije fosilnih goriva i koji je dobio žestoke kritike zbog lošeg postupanja u krizi koja ih je pogodila.
Morrison je 2017. donio je komad ugljena na zasjedanje parlamenta.
"Ovo je ugljen, ne bojite se. Isti ugljen koji posljednjih 100 godina Australiji osigurava kompetitivnost na energetskom tržištu i koji je omogućio prosperitet australijskim kompanijama", istakao je Morrison tada.
Od tada je njegov pristup klimatskim promjenama omekšao. Priznao je da postoji veza između klimatskih promjena i čovjekovog djelovanja. Obećao je da će se emisije smanjiti. Oko 80 posto energije koju Australija troši dolazi iz neobnovljivih izvora energije i zato prekid "zavisnosti" ove zemlje neće biti lak. Ovi tragični požari mogli bi biti katalizator za političke promjene.
Ova kriza i suša su stvari koje će povećati svjesnost građana iz prve ruke. Sada više nego ikada mogu vidjeti koliko je priroda važna i da se klimatske promjene zaista događaju. Zato mora doći i do političkih promjena.
Do sada je umrlo najmanje 24 osobe, hiljade imanja je uništeno i nekoliko miliona životinja izgubilo je život. Ekonomska šteta može dostići desetke milijardi dolara. Ne vidi se kraj požarima i suši.
Izvor: Kolektiv.me
