Shvatanja pojma mita i kako je nastao

Mit predstavlja jedinstvenu kulturnu formu, koja prati čovječanstvo od najranijih vremena do danas, i nezaobilazan je, često neprimjetan činilac u skoro svim životnim situacijama. Nijedno društvo nije postojalo bez mitova, koji “izražavaju njegovo viđenje vlastite prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“, a njemu su podložne ne samo primitivne ljudske zajednice, nego i savremene. Kao priča koja ima paralelnu strukturu, on povezuje prošlost sa sadašnjošću i daje sugestije za budućnost.

Riječ mit potiče od grčke riječi mithos (mythos) i znači priča ili predanje. On nema jedinstvenu, ni jednostavnu definiciju.

Mnoge definicije mitova ponavljaju slične opšte aspekte, koji se mogu rezimirati na sljedeći način: Mitovi su simbolične priče iz daleke prošlosti koje se bave kosmogonijom i kosmologijom (porijeklo i priroda univerzuma), mogu biti povezane sa vjerovanjem u sisteme ili rituale, i mogu služiti usmjeravanju društvenih akcija i vrijednosti. Klasična definicija mitova iz folklornih studija određuje mitove kao priče za koje se vjeruju da su istinite, obično svete, utvrđene u dalekoj prošlosti ili u drugim svjetovima i djelovima svijeta i sa nadljudskim, nehumanim ili herojskim likovima.

Smatra se da mit prethodi religiji i filozofiji i da se javlja u prvim fazama nekritičkog razvoja svih kultura. On se tada shvata i određuje kao laž, fantaziranje, kolektivni san ili izmišljotina i tako se suprostavlja naučnoj misli za koju se smatra da je istinita.

Savremena mitologija se mijenja kroz generacije i usvaja neke nove vidove heroja, božanstava i idola. Ali, karakteristike starih mitova postoje i u savremenom društvu, u svim vidovima života, u savremenim riječima i izrazima, u nekim starim običajima koji imaju mitske korijene. Za mnoge ljude, mitovi i dalje ostaju vrijedni diskurs koji objašnjava mnogo o ljudskoj prirodi i svijetu koji ih okružuje.

Izvor: Cdm