Marfijev zakon je popularan idiom koji označava kosmološku predodređenost izvjesnosti pojave baksuznog događaja u kauzalnom nizu. Iskaz zakona glasi: Sve što može da krene naopako, krenuće naopako. U čitavoj zapadnoj kulturi je ovaj izraz veoma popularan način opisivanja situacije u kojoj je nešto neočekivano krenulo naopako.
Da li se ikada autobus koji ste čekali pojavio u trenutku kada ste pripalili cigaretu? Da li je onog dana kada ste oprali automobil počela kiša, odnosno da li je prestala da pada čim ste kupili kišobran? Možda ste tada osjetili da se nešto zbiva, da vam je na dohvat ruke neki univerzalni princip, koji samo čeka da ga imenujete…
Kako je nastao izraz Marfijev zakon?
Priča o Marfijevom zakonu započela je 1949. godine u vazduhoplovnoj bazi “Edwards” u Murocu, Kalifronija, tokom eksperimentalnog istraživanja udesa.
Foto: Cdm
Zakon je dobio ime po kapetanu Edvardu A. Marfiju, razvojnom inženjeru iz Wright Field Aircraft laboratorija. Isfrustriran zbog opreme koja nija funkcionisala prilikom mjerenja, Marfi je izgovorio svoju slavnu rečenicu: “Postoji li bilo koji način da se to uradi pogrešno, oni će to uraditi pogrešno”, misleći na tehničare koji su spojili opremu u laboratoriju.
Na kraju, neko je popravio opremu i pukovnik Džon Pol Stap (koji je bio ljudski volonter) je konačno mogao započeti sa eksperimentalnim istraživanima. Većina izvora tvrdi da je upravo pukovnik Stap prvi put upotrijebio izraz “Marfijev zakon” kada je na press konferenciji objasnio da je njegov tim sve vrijeme imao na umu Marfijev zakon, kako bi spriječili nastanak grešaka.
Stap je kasnije dodao i svoj aforizam koji glasi “Univerzalna sposobnost za nesposobnost čini da svako ljudsko postignuće smatramo nevjerovatnim čudom.”
U svega nekoliko narednih mjeseci termin Marfijev zakon je postao poznat i širim masama, uglavnom zahvaljujući marketingu, odnosno reklamama raznih proizvođača koji su ga iskoristili.
Izvor: Cdm
