Ono što im je zajedničko jeste da su u svom žanru i godinama u kojima su izlazile donijele nešto novo na male ekrane – i to je dovoljan razlog da budu na vašoj listi za gledanje.
- Porodica Soprano (The Sopranos)
Porodica Soprano je na naše ekrane došla baš pred početak 21. vijeka, a pošto se snimala sve do 2007. godine, može se slobodno smatrati obilježjem njegove prve decenije.
Radnja prati Entonija (Tonija) Soprana, čovjeka u svojim četrdesetim koji drži firmu koja se bavi recikliranjem otpada, otac je dvoje djece i istovremeno šef italijanske mafijaške porodice. U pokušaju da pronađe balans između dva potpuno razlilčita života koje vodi završava kod psihološkinje Džernifer Melfi na liječenju depresije. Kroz šest sezona i osamdeset i šest epizoda ova serija pokazaće vam koliko loših stvari čovjek može uraditi iako polazi od pravih vrijednosti – poštovanja porodice, časti i prijateljstva.
Producent Dejvid Čejs rekao je da mu je cilj bio da istraži temu identiteta Amerikanaca italijanskog porijekla, mada su se neki od njih bunili za ono što nazivaju pogrešnim predstavljanjem i stvaranjem stereotipa.
Serija je inspirisana mafijaškom porodicom DeKavalkante koja je živjela u Nju Džerziju u vrijeme kada je Čejs odrastao i postala je kultna likom Tonija Soprana koji je obilježio glumačku karijeru pokojnog Džejmsa Gandolfinija.
- Doušnici (The Wire)
Baltimorska krimi drama još je 2002. godine promijenila ono što vam prvo pada na pamet kada čujete da se neka serija bavi odnosom policije i kriminalaca. U njoj prvenstveno nema jasne razlike između dobrih i loših momaka i sve što mislite da znate u jednoj epizodi bude promijenjeno u sljedećoj.
Pored dilovanja narkotika, bavi se korupcijom u vladi i birokratiji, školi i medijima – izbjegavajući velike pobjede pokazuje osvješćujuću sliku surove realnosti.
Kroz svojih 5 sezona i 60 epizoda oguljena je predstava o američkom snu i o tome šta nam ostaje nakon borbe protiv sistema.
Mnoge velike zvijezde poput Idrisa Elbe i Vendela Pirsa bile su dio ovog svojevrsnog remek-djela, a Majkl B. Džordan je u njoj zabilježio jednu od svojih prvih glumačkih uloga.
Zanimljivo je da je pisana od strane nekadašnjeg policijskog reportera Dejvida Simona koji je priče bazirao na stvarnim događajima.
Povodom desetogodišnjice od emitovanja posljednje epizode koja se obilježava ove godine, on je rekao da je seriju tada izdavačkoj kući HBO prodao kao seriju o policiji, ali da ju je smatrao nečim tada potpuno novim – televizijskim romanom.
- Sinovi anarhije (Sons of Anarchy)
Priča o bajkerskom klubu ne zvuči toliko zanimljivo dok ne počnu da se otkrivaju tajne koje vas uvlače u duboko u porodicu Teler/Morov.
Iako klub javno drži automehaničarsku radnju, njihov glavni posao je ilegalni uvoz oružja, njegova prodaja i zaštita kamiona koji prevoze ilegalnu robu.
Godinama održavani prijateljski odnosi sa policijom i povremeno zastrašivanje stanovnika Čarminga (izmišljenog gradića u Kaliforniji) drže ih na granicama zakona, ali se te granice stalno mute. Preispitivanje glavnog lika, Džeksona Džeksa Telera, o klubu, životu koji vode i koji mu je nametnut, centralna je slika serije.
Sve priče svode se na jedno pitanje – šta biste sve uradili za porodicu i klub?
Kurt Sater, pisac, producent i režiser serije, rekao je u jednom intervjuu da je oduvijek bio fasciniran ironijom bajkerskih klubova, jer oni za sebe govore da su slobodni i protiv države, a unutar njih postoji više pravila nego van, funkcionišu poput vojnih jedinica.
Preko deset miliona ljudi pratilo je posljednju sezonu ove, po mišljenju mnogih kritičara, surovo uvjerljive serije o važnosti lojalnosti i nasleđa.
- Ljudi sa Menhetna (Mad Men)
Svojevrsna istorijska drama Metju Vajnera na male ekrane stigla je 2007. godine i vodila nas je kroz poslovni i privatni život kreativnog direktora marketinške agencije Donalda (Dona) Drejpera.
Centralna tema ove serije su njeni likovi, ne toliko događaji, nego njihove istaknute osobine, postupci, reakcije i međusobni odnosi. To je ono što je gledaoce zadržalo onda i kada nije bilo “klif hengera” iz epizode u epizodu.
Serija nije ostala ravnodušna na pitanja seksizma na radnom mjestu, prevara i nevjerstva, balansiranja roditeljstva i karijere, kao ni na istorijske događaje koji su se dešavali šezdesetih godina kada je radnja serije i smještena.
Kada su ga pitali zašto je izabrao da seriju smjesti u prošli vijek, Vajner je rekao da je svaki put kada je pokušao i našao nešto zanimljivo što je želio da radi, to se desilo baš 1960-ih.
Taj nezaboravni period, ovom mnogima omiljenom serijom, oživio je za nas.
- Čista hemija (Breaking Bad)
Krimi drama koja je 2013. godine ušla u Ginisovu knjigu rekorda kao kritički najhvaljenija serija svih vremena.
Ovo je priča o profesoru hemije Volteru Vajtu koji saznaje da boluje od raka pluća i odlučuje da zajedno sa svojim bivšim učenikom Džesijem Pikmenom pravi kristal met kako bi zaradio dovoljno novca da obezbijedi porodicu nakon smrti.
Njihov odnos doživljava mnoge promjene, pa preko profesorskog, poslovnog, prijateljskog, ponekad dolaze i do porodičnog – odnosa između oca i sina. Oba lika kroz 62 epizode upoznaju sebe i mijenjaju potpuno vaše mišljenje o njima u svakoj novoj situaciji u kojoj se nađu.
Mnogi kritičari su ovu seriju nazivali onim što se dešava kada nastupi kriza srednjih godina, a pisac Vins Giligan rekao je da je u slučaju Voltera Vajta to kriza kraja života jer u prvoj epizodi saznaje da uopšte nije u srednjim godinama nego je na kraju.
- Kuća od karata (House of Cards)
Kevin Spejsi i Robin Rajt kao Frenk i Kler Andervud postali su svojevrsni simboli kako ostatak svijeta gleda na američku politiku. Serija prati uspon Frensisa Dž. Andervuda, demokrate i lidera većine u Kongresu, čiji je jedini cilj da postane predsjednik Sjedinjenih američkih država.
Njegova supruga, sa kojom ima neraskidivu vezu, ali i vrlo komplikovan odnos, nije tu samo da bi mu u tome pomogla – ona ima sopstvene političke ambicije i nerijetko se razlikuju od njegovih.
Manipulacija, korupcija i kriminal kao rezultati krvave borbe za moć, provlače se kroz 65 epizoda i gledaoce drže u iščekivanju koja je sljedeća granica koja će biti izbrisana zarad želje da se vlada najmoćnijom nacijom na svijetu.
O sličnosti onoga što se dešava u seriji i realnosti SAD-a u posljednjih godinu dana, Spejsi je rekao da se nekoliko puta desilo da se negdje između snimanja i emitovanja epizoda stvari koje su odglumili i dese u stvarnom životu, ali da to nisu oni ukrali iz novinskih naslova, već obrnuto.
- Birmingemska banda (Peaky Blinders)
Radnja prati gangstersku porodicu Šelbi iz Birminghema u Engleskoj, u periodu nakon Prvog svjetskog rata, na čelu sa Tomasom, koja se bavi ilegalnim klađenjem i namještanjem konjskih trka.
Tomas je praktično nekrunisani kralj Birminghema, ali njegove ambicije su ga oduvijek vodile dalje od rodnog grada, a njegova snalažljivost čini da vjerujemo da ne postoji situacija koju ne može okrenuti u svoju korist.
Važnost odanosti porodici, vjerovanje u Boga, traume iz preživljenog rata, zabranjena ljubav i mnogo ispijenog viskija već pet godina drže nas prikovane za ovu akcionu dramu Stivena Najta. Sve to, plus muzika Nika Kejva.
- Igra prijestola (Game of Thrones)
Skoro pa više nema ko nije čuo za fantastično ostvarenje bazirano na knjigama Pjesma leda i vatre Džordža R.R. Martina, od momenta kada je izašla prva epizoda 2011. pa do trenutnog iščekivanja posljednje sezone 2019. godine.
Martin se istorijom služio kao inspiracijom, ali je njegova epska fantastika donijela mnogo više nego što je ijedna istorijska serija prije nje.
Borba za gvozdeni prijesto i vlast nad Sedam kraljevstva između plemićkih porodica vodi se dok se njihove sudbine prepliću sa nepovratnim posljedicama.
Ono što mnogi kritičari nazivaju konfliktom između ljudskog duha i ljudskog ega, učinilo je ovu seriju najnagrađivanijom serijom ikada.
Jedno je sigurno, ne treba se pretrano vezivati za njene glavne likove, jer – kada igraš igru prijestola ili pobijediš ili umireš.
- Šerlok (Sherlock)
Dojlov brilijantni detektiv iz Bejkerove ulice već je godinama bio zanimljiv različitim produkcijskim kućama, a svaka adaptacija knjiga naišla je na pozitivne reakcije kako publike, tako i kritičara. Međutim, BBC je, zajedno sa Benediktom Kamberbačom, Šerloka Holmsa kakvog smo navikli da gledamo prebacio u savremeno doba – i postigao najveći uspjeh do sada.
Na svake dvije godine, počevši od 2010, izbacivane su po tri epizode (ako izuzmemo novogodišnje specijale), koje više liče na male filmove, nego na epizode serije. Scenario, gluma, kostimi – sve je dovedeno do savršenstva.
Martin Friman, čija je gluma doktora Votsona naišla na jednake hvalospjeve kritičara, rekao je da je i on odrastao sa drugačijom slikom Votsona, ali mu se ovaj novi više dopada – on drži blog, koristi ajfon i beskrajno je uporan.
- Crno ogledalo (Black Mirror)
Black Mirror, naučno-fantastična serija o neočekivanim posljedicama razvoja tehnologije na ljudski život od samog početka upozorava na ono što jako brzo može postati naša realnost.
Sam autor, Čarli Bruker, rekao je da mu je bio cilj da pokaže sve opasnosti razvoja tehnologije i naše zavisnosti od nje.
Iako je svaka epizoda zasebna, glumačka postava i priče su drugačije, sve govore o različitim stranama jedne iste pojave – kako postajemo robovi tehnologije i kako to ne možemo da zaustavimo.
Ovo je sigurno serija koja će vas nervirati, od koje će vam povremeno biti muka, ali koja će vas isto tako podstaknuti na razmišljanje možda više nego ijedna sa ove liste.
Izvor i foto: Cdm
Tekst objavila: Ljilja Brajković
