Sva istraživanja pokazuju povezanost prekomjerne upotrebe društvenih mreža i psihičkih problema i poremećaja spavanja. Njemačka akademija nauka traži da se do 13. godine mreže uopšte ne koriste, a i kasnije samo uz nadzor.
Više od 80 odsto mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, u prosjeku tri i po sata dnevno. Ali, brojne studije pokazuju da se rizici za psihička opterećenja povećavaju kod intenzivne upotrebe – naročito kod djece i adolescenata, prenosi DW.
Međutim, na protivljenje je naišao predlog političara iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Hendrika Štreka da se strogo definiše starosna granica za korišćenje društvenih mreža.
Tako je, na primjer, potpredsjednik Saveza za zaštitu djece Joahim Tirk odbacio paušalne mjere. I djeca imaju pravo na digitalni svijet, rekao je Tirk.
Preporuke Akademije nauka
Sredinom avgusta, Nacionalna akademija nauka Leopoldina objavila je dokument u kojem se od političara hitno traži zaštita mladih kroz strožu regulaciju društvenih mreža.
Dokument sadrži predlog da se brzo i konkretno sprovede strategija zaštite za sve društvene mreže, uključujući i aplikacije za razmjenu poruka.
Preporuka glasi: „Bez naloga na društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina – u tom uzrastu su time psihološki i socijalno preopterećeni“, rekao je informatičar Johanes Buman prilikom predstavljanja dokumenta.
Od 13. godine korišćenje društvenih mreža trebalo bi da se odvija uz roditeljski nadzor. Ali politika bi morala uvesti zaštitne mjere za sve mlađe od 18 godina, zahtijeva Buman:
„Starosno prilagođen dizajn društvenih mreža uključuje zabranu personalizovanog oglašavanja i kreiranja korisničkih profila“.
Treba ograničiti posebno funkcije koje izazivaju zavisnost, poput puš-notifikacija i beskonačnog skrolovanja, traži Leopoldina.
Nauka u tome vidi akutnu opasnost za mlade. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i njemačke zdravstvene osiguravajuće kuće DAK pokazuju da raste zavisnost od korišćenja upravo među adolescentima.
Sve mlađa djeca koriste društvene mreže
Zabrinjavajuće je što sve mlađa djeca koriste društvene mreže, objašnjava autorka i dječja psihološkinja Silvija Šnajder.
Ona citira izvještaje prema kojima svako deseto dijete uzrasta od 6 do 7 godina koristi TikTok, a to čini i polovina djece od 10 do 11 godina i 71 odsto djece od 12 do 13 godina. „I to uprkos činjenici da sami operateri navode minimalnu starost od 13 godina“, kaže Šnajder. Istovremeno raste i vrijeme koje se provodi na društvenim mrežama.
Problem je što je ova starosna grupa posebno podložna uticajima, kaže Šnajder. Intenzivno i zavisničko korišćenje društvenih mreža povezano je s brojnim psihičkim problemima i opterećenjima. Najčešće se istražuju depresije i anksioznost.
Poznato je i da društvene mreže uzrokuju poremećaje spavanja. Dobro su istraženi i problemi sa izgledom i poremećaji ishrane kod mladih djevojaka – i tu postoje jasne veze.
Medijska pismenost prilagođena uzrastu
Sve ovo je poznato – i vlasnicima društvenih mreža. Analize podataka stalno pokazuju povezanost između intenzivne upotrebe društvenih mreža i narušenog psihičkog zdravlja.
Zato naučni tim Leopoldine preporučuje da se „u školama do 10. razreda ne upotrebljavaju privatni pametni telefoni".
Pri tom bi sva djeca i adolescenti trebalo da budu obučeni za korišćenje društvenih mreža na način prilagođen uzrastu, kako bi, na primjer, mogli prepoznati lažne vijesti.
Za to je potrebno i ciljano obrazovanje nastavnog i pedagoškog osoblja. Plan obrazovanja koji bi već djecu u vrtiću pripremio za sadržaje na društvenim mrežama još ne postoji.
Leopoldina traži jasna pravila politike
Leopoldina preporučuje da država preuzme aktivnu ulogu u zaštiti djece i mladih. Za sada se procjena rizika i odgovornost za zaštitne mjere uglavnom prepuštaju operaterima, navodi tim Leopoldine.
Poslovni model društvenih mreža je da privuku pažnju korisnika i pretvore je u profit. Zato se korisnici pokušavaju maksimalno zadržati, i ciljano se uspostavljaju zavisničke strukture.
Na primjer, Australija dozvoljava korišćenje društvenih mreža tek od 16. godine radi zaštite đece od nasilja, sajber-mobinga i sadržaja koji izazivaju zavisnost. I na nivou Evropske unije više zemalja vrši pritisak po pitanju kontrole starosti – poput Danske.
Informatičar Buman objašnjava da se poštovanje starosnih granica može provjeravati nezavisno i pouzdano:
„Ne kao sada – kliknem ‘Već imam 16’. Već se radi o tehničkoj primjeni. To će biti moguće uz uvođenje evropskog digitalnog novčanika kojim se dokazuje identitet koji bi trebalo da se koristi u svim članicama EU od kraja 2026. godine“.
Dalja istraživanja o uticaju društvenih mreža
Takođe, cijelo društvo treba da bude informisano o rizicima i koristima društvenih mreža kroz široku kampanju.
Na kraju, potrebna su dodatna istraživanja o posljedicama sporne upotrebe društvenih mreža, kao i o efikasnosti zaštitnih mjera, naglašava psihološkinja Silvija Šnajder: „Imamo tehnologiju koja se masovno i izuzetno brzo razvija”.
Zato je potrebno više znanja i podataka o uticaju društvenih mreža na đecu i adolescente – dakle na ljude u posebno osjetljivoj fazi života.
Izvor: RTCG
