Neurobiolog Kukinori Šinohara otkrio je 5 načina da odgajite pametno dijete, objašnjavajući šta je to što ima najveći uticaj na razvoj mozga.
Svi roditelji žele da im djeca budu pametna, a šta ako vam kažemo da na to možete da utičete? Japanski neurobiolog Kukinori Šinohara smatra da su najvažniji alati za razvoj djece igre i nestandardizovani zadaci.
On je o ovim metodama pisao u knjizi "Origami za mozak. Japanski sistem za razvoj djece i dječje inteligencije: 8 igara i 5 navika".
- Fizička aktivnost
Naučnici su posmatrali možda aktivnosti djeteta dok vozi bicikl i kada prestane to da radi, a utvrđeno je da je okretanje pedala aktiviralo frontalne režnjeve u mozgu. Drugim riječima, kada dijete vozi bicikl, ono trenira i svoj mozak, dok mališani koji to ne rade propuštaju sjajnu priliku da podstaknu razvoj.
Vježbe za malu decu
Postoje neke jednostavne i zabavne vježbe koje su zapravo i igre, a koje su dobre za razvoj mozga mališana.
Hodaj kao meda
Potrebno je da dijete hoda "na sve četiri", kao meda.
Meda sa povrijeđenom šapom
Kada dijete usavrši prethodnu vježbu i to za njega postane prelako, možete da mu date zadatak da hoda kao meda sa povrijeđenom šapom. To znači da dijete zapravo hoda tako da je oslonjeno na ruke i jednu nogu jer je druga "povrijeđena".
Hodanje na rukama
Nakon toga možete da pređete na sledeću vježbu – hodanje na rukama. Mališan težinu svog tijela održava na šakama, dok su noge podigute uvis, kao kod stava na šakama. To mu na početku sigurno neće biti nimalo lako, pa mu pomažite dok ne uvježba ovaj zadatak.
Balansiranje na koljenima
Potrebno je da vi sjednete na pod i blago savijete noge u koljenima. Zatim, dijete treba da se popenje na vaša koljena i da stoji na njima, održavajući ravnotežu.
Na početku držite dijete za rukice kako ne bi palo, kasnije, kada postane sigurnije, možete da ga držite za noge, u koljenima. Cilj je da na kraju dijete nauči da samo održava ravnotežu, da ga vi uopšte ne držite.
Vježba krokodil
Dijete leži na podu na stomaku, zauzimajući pozu kao krokodil. Dlanovi su pritisnuti uz pod, a kreće se naprijed imitirajući pokrete krokodila – naizmjenično pomjera desnu nogu i lijevu ruku, pa lijevu nogu i desnu ruku. Brada bi trebalo da bude što bliže podu, bez izdizanja glave.
- Ručni rad
Druga veoma korisna navika koja poboljšava moždane funkcije je ručni rad koji zahtijeva vještine fine motorike.
Jedno zanimljivo istraživanje je posmatralo moždane aktivnosti tokom sjeckanja kupusa, i to analizirajući kako se ponaša mozak prilikom veoma pažljivog i koncentrisanog sjeckanja i onda kada se to radi onako po automatizmu, bez mnogo razmišljanja.
Ispostavilo se da je mozak mnogo aktivniji kada se kupus sjecka veoma pažljivo. Iz svega toga stručnjaci su izvukli zaključak da nije toliko važno šta radimo, već kako to radimo.
U tom smislu, čak i najjednostavniji zadaci poput brisanja stola ali s pažnjom, koncentrisano, može da bude svojevrstan trening za mozak.
- Pomaganje u kuhinji
Moždane aktivnosti se povećavaju i tokom kuvanja, a to je razlog više da dijete uključite u pripremu obroka, onoliko koliko je to u skladu sa njegovim uzrastom.
Recimo, mališani mogu da oljušte povrće ljuštilicom, da vam pomognu da sipate sastojke kada nešto mijesite... Pored toga što ove aktivnosti poboljšavaju finu motoriku, iščekivanje ukusnog obroka dok traje proces pripreme takođe podstiče moždane aktivnosti.
- Komunikacija sa drugim ljudima
Još jedna važna navika je komunikacija sa ljudima, piše Šinohara, navodeći da mozak veoma aktivno radi kada dijete razgovara sa nekim lice u lice.
Istraživanje je pokazalo da je mozak mnogo aktivniji kada se razgovara uživo nego mobilnim telefonom jer, kada stojimo pred nekim i razgovaramo, naš mozak čita i emocije i raspoloženje druge osobe, a za to je potrebna aktivnost frontalnog režnja u mozgu.
Jako je važno za djecu da budu među ljudima, da imaju priliku da razgovaraju uživo.
- Balansirana ishrana
Šinohara ističe da je balansirana ishrana važna za zdravo tijelo, a naravno i za tako važan organ kao što je mozak.
Moždane ćelije se, pored vode, sastoje i od masti, pa je upravo to jedan važan element za mozak.
Drastično smanjenje nivoa holesterola u krvi može da se odrazi loše na možda funkcije, zbog čega je veoma važno da organizam prima jednu zdravu količinu životinjskih i biljnih masti, kao i onih masti koje se nalaze u ribi.
Hrana koja dobro utiče na moždane funkcije:
Žumance, paradajz, slatki krompir poboljšavaju pamćenje djelujući na neurotransmiter acetilholin.
Meso, mlijeko, žumance, orasi, kikiriki, bademi, banane djeluju na norepinefrin i dopamin, poboljšavajući pažnju i motivaciju.
Mlijeko, sir, žumance, tofu sir, kikiriki, bademi, banane, paradajz, kivi, susam djeluju na serotonin pružajući umirenje.Neka novija istraživanja su pokazala da doručak povećava protok krvi u istim djelovima mozga kao neki kompleksni zadaci, zbog čega Šinohara ističe da je doručak jako važan za mentalni razvoj djece, te da ovaj obrok nikako ne treba preskakati.
Izvor: Kolektiv
Tekst objavila: Jasminka Mulić
