Evo kako možete iskoristiti otpalo lišće u svojem vrtu

Uobičajena jesenska praksa je grabljati i odlagati otpalo lišće.

Ovaj posao oduzima puno vremena i zapravo ne završava sve dok grane drveća ne ostnau potpuno gole. Međutim, suprotno uvriježenom mišljenju, otpalo lišće je izvor hranjivih  materija koje zapravo mogu pomoći zdravlju vašeg tla ako znate što s njim.

Umjesto da ove jeseni gubite svoje dragocjene sate sakupljajući i zbrinjavajući suho lišće, zašto ga ne biste upotrijebili u svom vrtu? Možete koristiti lišće kao malč ili u kompostnoj masi.

Kao organska tvar, lišće je prepuno vrijednih hranjivih materija dok se razgrađuje. Iako ih se svakako možete riješiti, još bolja opcija je iskoristiti svoje lišće za buduće vrtlarske potrebe.

Otpalo lišće možete koristiti za poboljšanje zdravlja vašeg tla na više načina. Pristup koji odaberete zavisi će o vašim posebnim potrebama i o tome koliko želite biti uključeni u proces.

Lakši način

Najlakši način da iskoristite svoje lišće je da ga upotrijebite kao malč na gredicama u vrtu — ovo dobro funkcionira bilo da imate vrt s povrćem ili samo sa cvijećem.  Jednostavno pričekajte da se lišće dosta osuši i nosite vrtne rukavice kako biste zaštitili kožu dok grubo sjeckate lišće.

Međutim, ovaj postupak može oduzimati puno vremena i možda neće dobro funkcionirati ako imate više hrpa koje morate usitniti. Umjesto toga možete upotrijebiti gurajuću kosilicu za rezanje hrpe lišća prije nego što ga rasporedite po vrtnim gredicama. S vremenom će crvi i prirodni procesi razgradnje pomoći da hranjive tvari lišća prodru u tlo.

Sporiji način

Iako sporiji pristup, dodavanje lišća u kantu za kompostiranje i miješanje sadržaja ubrzaće razgradnju, zahvaljujući elementima u prljavštini i drugim biljkama. Nakon što se lišće raspadne, možete rasporediti po vrtu. Ubacivanje lišća u zemlju ne samo da će tlo obogatiti dodatnim hranjivim materijama  već će pomoći u održavanju vlage u tlu i dodavanju prijeko potrebne aeracije tlu.

Zimi možete koristiti i usitnjeno lišće kao zaštitu od smrzavanja manje izdržljivih biljaka. Ako započnete s ovom praksom nakon što su temperature stalno ispod nule, zaštiti ćete svoje biljke od smrtonosnog ciklusa neprestanog smrzavanja i odmrzavanja.

 

Izvor: Kolektiv

Foto: Ilustracija/Pixabay

Tekst objavila: Jasminka Mulić