“Nemojte o svojoj djeci saznavati preko društvenih mreža.

Ona su tu, u vašoj dnevnoj sobi”, kaže doktorka Sanja Životić, specijalista dječije i adolescentne psihijatrije i dodaje da su promjene u roditeljstvu nekad i sad – spoljašnje, jer je suštinski vaspitanje stvar individualnih odnosa koji zavise od unutrašnjih kapaciteta.

“Ponudite djetetu dostupne pogodnosti modernog svijeta, zašto da ne? Ali mu ostavite i prostor da samo istražuje i da se samo snađe, da ne dobije baš sve na lak način. Izvjesna doza frustracije i odlaganja zadovoljstva neophodna je za zdrav razvoj. Posmatrajte svoju djecu i razgovarajte sa njima. Gradite povjerenje. Nemojte o njima saznavati preko društvenih mreža. Ona su tu, u vašoj dnevnoj sobi”, poručuje doktorka.

Ona savjetuje roditeljima da se ne oslanjaju previše “na mašine” koje mijenjaju njihovu ulogu.

“Bebi je potrebno majčino naručje i njen glas koji pjevuši uspavanku ma koliko da je nemuzikalna, a ne ležaljka na baterije koja ljulja i pjeva. Palačinke iz restorana su uspješnije napravljene, ali se kasnije pamte jedino one mamine, malo zagorjele sa jedne strane”, pojašnjava ljekarka za Super ženu.

Ranije su djeca satima bila napolju bez strogog nadzora roditelja, snalazila se kad ožedne po obližnjim kafićima i dijelila grickalice prljavim rukama. Izgleda kao da je danas oprez roditelja mnogo veći, ali je utisak i da se djeca ni ne isprljaju pošteno dok se igraju.

Doktorka Životić kaže da su sve te promjene spoljašnje, jer je suštinski vaspitanje uvijek prvenstveno stvar individualnih odnosa koji zavise od unutrašnjih kapaciteta.

“Nove tehnologije donijele su mogućnost da se briga o bezbjednosti djece sprovodi na drugačiji način. Takođe da se komunicira na potpuno nove načine (mobilni telefoni, internet, skajp…). Povećala se i dostupnost informacijama o vaspitanju. Prezauzetost roditelja i trka za materijalnim nametnula je nov način funkcionisanja porodice. Međutim, to su spoljašnje promjene”.

Doktorka smatra da je mogućnost da se sa sopstvenim djetetom u svakom trenutku bude u kontaktu putem mobilnog telefona ili društvenih mreža mač sa dvije oštrice.

“Bogatstvo komunikacionih sredstava može se konstruktivno upotrijebiti za lakše i brže dogovaranje. Ukoliko se zloupotrijebi, smanjuje povjerenje i na duže staze nanosi štetu odnosu roditelj-dijete. Ovaj primjer postavlja i pitanje prave mjere kontrole i nadzora s jedne i dopuštanja djetetu da ima izvjestan stepen slobode s druge strane”.

Upitana o negativnim i pozitivnim stranama roditeljstva od ranije u odnosu na aktuelno vrijeme, doktorka se saglasila da je pistup vaspitanju djece promijenjen.

“Važno je da se ne upadne u zamku precjenjivanja i obezvrijeđivanja, što znači da nema koristi od toga da neki pristup proglasimo isključivo dobrim ili isključivo lošim”, rekla je Životić koja je dio tima stručnjaka beogradskog Centra za savremenu psihijatriju i psihoterapiju.

Izvor:CdM