U narodnoj medicini se maline preporučuju za skidanje povišene tjelesne temperature, podsticanje znojenja, čišćenje žuči, izbacivanje pijeska iz bubrega, jačanje imuniteta i srca, a povoljno djeluju i na krvnu sliku.

Naučne studije pokazuju da konzumiranje malina obezbjeđuju i izvjesnu zaštitu od karcenogeneze ćelija i pojave malignih oboljenja, pod uslovom da se svakodnevno jede 130 grama ovog voća.

Za prevenciju razvoja kancera najzaslužnija je elaginska kiselina kojom maline obiluju, a koja sprečava umnožavanje ćelija raka. Istovremeno, ova kiselina sprečava i oštećenje DNK i ne djeluje na normalne ćelije zadužene za imunološku odbranu organizma.

Maline su izuzetno bogate i drugim antioksidansima, među kojima je nazastupljeniji vitamin C. To je razlog zašto je ovo bobičasto voće dobar čistač krvnih sudova i zašto povoljno djeluje na zdravlje srca. Maline sadrže i ketone koji povoljno djeluju na šećer u krvi i podstiču metabolizam masti, sprečavajući tako njeno taloženje u organizmu.

Osim što su niskokalorične i čuvaju vitkost, maline obiluju vlaknima koja su nužna za pravilnu funkciju crijeva.

Plod maline smatra se vrlo djelotvornim za njegu masne kože, a pomiješan sa nekim od biljnih ulja može da doprinese boljoj hidrataciji suve, osetljive i oštećene kože. Piling od malina smatra se djelotvornim sredstvom za izbjeljivanje kože.

Takođe, čaj od lista maline u narodnoj medicini se koristi za olakšavanje porođaja, dok se u savremenoj fitoterapiji savjetuje u slučaju proliva i blagih infekcija usne duplje. Priprema se tako što se jedna kaščica isitnjenog lista prelije sa dva decilitra vode, ostavi da odstoji 10 minuta, procijedi i pije od dva do tri puta dnevno.

Izvor:CdM