Roditelji bi trebalo ranije da počnu da čitaju svojoj djeci, a sa istim treba početi već kod novorođenčadi, jer time podstiču ne samo učenje jezika nego i emocionalnu vezu sa svojim djetetom.

Njemačko Udruženje za čitanje u jednoj studiji ističe da roditelji u prosjeku počinju da čitaju djeci tek kad im je devet mjeseci ili više, a trebalo bi mnogo ranije, prenosi N1.

Oni ukazuju na činjenicu da se kod ranog čitanja djeci ne radi samo o njihovom učenju govora. Radi se i o osjećaju zbrinutosti, a reprezentativno istraživanje je pokazalo da petina djece ostane bez tog iskustva.

Emocionalna komponenta

Lična stremljenja nekih roditelja u novije vrijeme su izrodila i neke neobične pojave. Stručnjaci za obrazovanje, pak, smatraju da je osnovna tendencija pozitivna.

Dobro i raznovrsno obrazovanje je jako važno, a 86 odsto majki i očeva kažu da je dobro obrazovanje važno za njihovo dijete, što je više nego onih koji kažu da im je važna uljudnost i dobro ponašanje njihove djece (83 odsto).

A da čitanje spada u obrazovanje, to je za većinu roditelja samo po sebi razumljivo. Ipak, kod mnogih roditelja je primijetna greška u razmišljanju kada je u pitanju čitanje djeci.

„Roditelji imaju poprilično trezven pogled na čitanje i misle da dijete treba već nešto da zna kako bi imalo koristi od čitanja. Ipak, oni potcjenjuju emotivnu komponentu ovog rituala“, kaže šefica studije Simon Emig.

Zajedničko prelistavanje slikovnica ili knjiga doprinosi stvaranju bliskosti, a pri tom kod djeteta izazivaju osjećaj sigurnosti i zaštićenosti.

Preko dodira do čitanja

Tromjesečna beba nije u stanju duže da posmatra slike ili sluša priče. 

„Na samom početku mnogo toga ide preko dodira. Djeca bukvalno upoznaju predmet knjigu. I nije strašno ako je koji put i zagrizu“, kaže Emig.

Prve dječje knjige su ionako od robusnijeg materijala poput plastike, tekstila ili drva, a to su materijali koje djeca preko dodira već poznaju preko svojih igračaka.

„Kada se kasnije sretnu s pravom knjigom ona više za djecu nije strani nego dobro poznati predmet koji je sastavni dio životne sredine“, kaže Emig.

Kad je čitanje u pitanju, nikada ne može biti prerano. Istraživanja pokazuju da jedna petina roditelja uopšte ne čita svojoj djeci, a svako drugo dijete odrasta u domaćinstvu sa najviše deset dečjih knjiga.

Investicija u budućnost

„Ako se djeci često čita i ako i sama čitaju onda im je kasnije u životu lakše da razumiju tekstove“, dodaje Emig.

Navika roditelja da čitaju djeci nije samo stvar obrazovanja nego i ličnih iskustava iz djetinjstva.

„To je začarani krug: ko sam nije doživio da mu roditelji čitaju, vjerovatno to ni sam neće činiti“, zaključuje ona.

Pri tom ova navika nema veze ni sa stepenom obrazovanja roditelja niti s primanjima. Često je, kako kažu stručnjaci, dovoljno malo za početak rituala čitanja.

Koji put je dječja knjiga kao poklon pokretač, jer, prema studiji, samo svaki sedmi roditeljski par nije iskoristio knjigu koju je dijete dobilo na poklon.

Izvor i foto: N1