Šta se krije iza košmara?

Svi jednom imamo košmare.

Nekada su to samo loši snovi od kojih se ne preznojimo, ali dovoljno loši da trgnu iz sna ili da izazovu jutarnju neprijatnost u stomaku.

Ali, kada se jedan san ponavlja, to može da znači da nešto konkretno nedostaje u našem svakodnevnom životu, tvrdi novo istraživanje sa Univerziteta Kardif. Oni koji se osjećaju frustrirano i nekompetentno tokom dana vjerovatno će češće sanjati loše nego oni kojima sve ide od ruke.

Pozitivne ili negativne emocije iz života presipaju se u snove i nauka tvrdi da bi oni mogli da predstavljaju ostatke loše procesuiranog iskustva. Istraživač sa Kardifa Neta Vajnstin pokušala je da sazna da li se neispunjenost u tri bazične psihološke potrebe – autonomiji, kompetenciji i povezanosti, pretvara u košmarne snove.

Ljudi su mnogo zadovoljniji svojim životima ukoliko osjećaju da imaju kontrolu nad izborima koje prave, što je autonomija, ukoliko su dobri u tome što rade, što je kompetencija, i ostaju povezani sa drugim ljudima, gdje je riječ o povezanosti, kaže Vajnstinova. Upravo kada je neispunjena jedna od ovih potreba, to može da vodi ka anksioznosti, depresiji ili nekom drugom mentalnom problemu.

Tu je nastupilo istraživanje. Utvrđena je jaka veza između nezadovoljenih psiholoških potreba, frustracije životom i negativnih snova, punih straha, tuge ili bijesa. Te emocije, kako se ispostavilo, mogu da budu direktno posljedica uznemirujućih snova, što je možda opet posljedica pokušaja psihe da ih obradi i da dâ smisao posebno teškom buđenju.

Studija je svakako pokazala da su oni koji su bili dnevno frustrirani češće sanjali kako padaju, da ih neko napada ili da doživljavaju neuspjeh. Ne treba, ipak, povezivati određene snove sa konkretnim psihološkim problemima.

“Voljela bih da možemo da kažemo da postoje određene pretpostavke koje možete da stvorite o nekome ko sanja vatru ili ko sanja kako pada, ali dokazi o tome su prilično skromni. Nadam se da je ovo prvi korak u tom pravcu, ali će nam biti potreban daleko veći uzorak da bismo stigli dotle”, kaže Neta Vajnstin.

Studija, međutim, nije mogla da pokaže da su svakodnevne frustracije izazvale negativne snove, već samo da postoji veza. Vajnstinova kaže da je moguće da veza funkcioniše i u suprotnom smjeru, da bi loši snovi mogli da utiču na iskustvo buđenja ili da bi neki jednostavno mogli da se osjećaju mnogo više nezadovoljni svojim životima i da doživljavaju da im se loši snovi ponavljaju. Ali druga trodnevna studija jeste potvrdila da su se najgori snovi javljali u danima nakon što su ispitanici osjećali više frustriranosti. To potvrđuje da dnevne nezadovoljene potrebe zaista utiču na snove.

Ovo je posljednje u nizu istraživanja koje pokazuje koliko su takva iskustva štetna, ne samo zato što nije moguće funkcionisati tokom dana, već i zbog toga što utiče i na san, kaže Neta Vajnstin.

“Osjećati se nekompetentno nije dobro za vas. Moj savjet je da pronađete bilo kakvu šansu da se osjećate mnogo više cijenjenim, pouzdanim u sebe i mnogo više povezanim sa ljudima i stvarima do kojih vam je stalo. Teško je procijeniti koliko će to biti korisno za vaše blagostanje.”

Izvor:CdM