Brojna istraživanja upućuju na to da smijeh jako pozitivno djeluje na čovjekovo zdravlje.
Tako su istraživači na Univerzitetu Indijana početkom devedesetih godina pozvali studente da dobrovoljno daju krv, pa ih “počastili” kartama za projekciju urnebesne komedije. Gledaoci su se tokom projekcije grohotom smijali, ali nisu znali da će kad izađu iz bioskopa još jednom dati krv.
Istraživači su uporedili i analizirali u laboratoriji dva uzorka krvi i nalazi su pokazali da je u krvi koja je uzeta nakon filma bio znatno veći broj ćelija koje čuvaju imunitet nego u krvi koja je istim ljudima uzeta prije gledanja filma.
Kako bismo se nasmijali, dijafragma mora da se podigne 18 puta u sekundi pa smijanje prisiljava trbušne, ramene i grudne mišiće na zbijanje, a u toj “vježbi” učestvuju i srce, pluća i jetra.
Između ostalog, tako se tokom smijanja povećava udio kiseonika koji kroz krv ulazi u organizam, što tijelo brzo snabdijeva energijom. Postoje istraživanja koja su dokazala da smijeh ubrzava rad srca za 10 do 20 odsto i da povećava protok krvi kroz krvne žile za 22 odsto.
Dok se smijemo, raste i lučenje hormona sreće: serotonina, endorfina, dopamina i noradrenalina. Naučnici su davno utvrdili da ti hormoni djeluju direktno na ljudski mozak, stvarajući osjećaj zadovoljstva i sreće.
Tako na kraju smijeh djeluje preventivno i blagotvorno u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, poboljšava neurološki sistem, i omogućava bolji san. Smijeh pomaže i da lakše prebrodimo krizne situacije u životu, i pomaže da se oslobodimo negativnih emocija, između ostalog straha, ljutnje, bijesa i ogorčenosti, što takođe doprinosi psihičkoj stabilnosti.
Nažalost, uprkos svim pozitivnim efektima smijeha, rijetko se smijemo. Istraživanja pokazuju da se odrasli ljudi nasmiju tek od 13 do 17 puta tokom dana, što nerijetko i nije povezano s nekim zaista duhovitim stvarima, nego situacijama koje nisu nužno smiješne.
IZVOR:CdM
