Maslačak je zeljasta višegodišnja biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Latinski naziv maslačka je Taraxacum. Latinski naziv ove biljke izveden je od naziva očne bolesti taraxis koju su još Stari Grci liječili ovom biljkom.
Maslačak kao povrće su prvi koristili Talijani u sedamnaestom vijeku i to svi njegovi dijelovi - korijen, stabljika, cvjetovi i listovi.
Izgled biljke
Korijen maslačka je vretenast i zadebljan, a može da dostigne čak 140 centimetara i preporučuje se da se vadi u proljeće ili jesen (preporučljivije je u jesen). Stabljika maslačka je uspravna, vretenasta, šuplja i bez listova. Stabljika dostiže visinu između 15 i 20 centimetara. Maslačak ima dvopolne cvjetove, zlatnožute koji su skupljeni u glavice promjera između tri i pet centimetara. Listovi maslačka se beru od marta do maja.
Rasprostranjenost maslačka
Maslačak je rasprostranjen na području Evrope i Azije. Ova biljka se javlja na livadama, nebitno da li su one suve ili vlažne, na pašnjacima, oranicama i vrtovima, a možemo ga naći i na visokim planinama.
Sastav maslačka
U maslačku se mogu naći vitamini A, B i C, karotinoide, triterpenski alkohol. Bogat je i željezom, magnezijumom, fosforom, silicijom, natrijem, sumporom, manganom i enzimima.
Upotreba maslačka
Maslačak se upotrebljava u ishrani i u narodnoj medicini.
Maslačak u narodnoj medicini
Maslačak pospješuje funkcije jetre i bubrega, omogućuje bolju prokrvljenost vezivnog tkiva te time povoljno djeluje na bolesti mišića i zglobova, posebno gihta.
List maslačka je dobar diuretik koji Evropski naučni komitet za fitoterapiju preporučuje kod potrebe za pojačanim mokrenjem ili visokog krvnog pritiska. Diuretsko djelovanje pripisuje se visokom udjelu kalijuma. Ako imate osjećaj nadutosti, čaj maslačka može pomoći.
Takođe, maslačak je dobar u borbi protiv dijabetesa, celulita, poboljšava vid, pomaže u otklanjanju bradavica. Maslačak je djelotvoran i kod stresa i glavobolje.
Čaj od lista maslačka
Čaj se priprema tako da se 4 do 10 grama suvog lista prelije sa 250 mililitara kipuće vode, ostavi da stoji 10 minuta te potom procijedi. Ta količina priprema se tri puta na dan i pije između obroka.
Korijen maslačka izvanredan je koleretik jer potiče stvaranje i lučenje žuči. Potiče apetit pa se preporučuje kod probavnih tegoba, nedovoljnog lučenja žuči i manjka apetita. U modernoj fitoterapiji korijen maslačka koristi se kod drenaže, odnosno čišćenja, jetre i žuči, kod tegoba kao što su alergije, kožne tegobe, pretilost i celulit.
Čaj od korijena
Čaj od korijena maslačka se pravi tako da se tri do pet grama korijena stavi u mlaku vodu te grije i kuva 10 minuta. Makne se sa vatre, procijedi i pije dva do tri puta na dan, pola sata prije jela.
Domaći sirup
Sastojci
250 svježih cvjetova maslačka
1,5 l vode
2 limuna
2 narandže
1 kg šećera
Priprema
Cvjetove maslačka preliti vodom, dodati isjeckan limun i narandžu, te pokriveno ostaviti da stoji 24 časa. Potom procijediti, dodati šećer prokuvati 90 minuta, dok se ne stvori gusti sirup. Spremiti u tegle i čivati na hladnom.
Upotreba
Uzimajte po kašičicu prije svakog obroka za regulisanje probave i jačanje apetita.
Svježi sok
Sastojci
3 šake lista maslačka
50 ml vode
Priprema
Procijediti u sokovniku sve zajedno. Čuvati u frižideru.
Upotreba
Uzimati tri puta na dan po kašičicu. Svježi sok koristan je protiv proljećnog umora, podstiče izlučivanje tečnosti, olakšava artritis i bakterijske plućne bolesti.
Protiv celulita
Pripremite 25 g listova maslačka, 25 g listova koprive, 25 g korijena maslačka i 25 g korijena čička. Kašičicu korijenja prelijte šoljicom vode, stavite na vatru i kuvajte 20 minuta. Dodajte kašičicu lišća, sklonite sa vatre, ostavite da stoji 10 minuta pa procijedite. Pijte 2-3 šoljice čaja na dan.
Maslačak u ishrani
U ishrani se mogu koristiti svi dijelovi maslačka - korijen, stabljika, listovi i cvjetovi.
Izvor i foto:Nezavisne novine
Tekst objavila: Jasminka Mulić
