Sa prvim lijepim danima i naglim skokom temperature svima nam se više spava, koncentracija nam slabi, bezvoljni smo, malaksali, osjećamo vrtoglavicu, boli nas glava, lupa nam srce. Sve to, pa i umor i depresija, karakteristični su za prelazak iz zime u proljeće. Šta nam je činiti? Ljekari kažu više ugljenih hidrata, voća, povrća, više vode i vježbanja.

"Pri velikim temperaturnim promjenama nekada tijelo ne može brzo da reaguje i ljudi se osjećaju tromo, neefikasno, brzo se zamaraju, javlja se vrtoglavica, glavobolja. Šta tada uraditi? Stanite za momenat, dišite duboko kroz nos da bi mozak dobio kiseonik i da bi vrtoglavica prošla, da se ne bi desilo da padnete i povrijedite se, a za dugoročno rješenje potrebno je riješiti se loših navika. Pušenje, sjedenje u zatvorenom prostoru, manjak fizičke aktivnosti je nešto što umanjuje protok kiseonika kroz organizam", objašnjava prim. dr Borivoje Borović, specijalista opšte medicine.

Da bi organizam mogao da prevaziđe sve promijene do kojih dolazi naglim porastom temperature najvažnije je unositi dovoljno tečnosti, prije svega vode, a kako objašnjava dr Borović voda se isključivo pije prije jela.

"Voda se pije na prazan stomak, prije doručka, ručka, večera, kako bi pročistila organizam. Ona tada za 20 sekundi prođe kroz organizam i pročisti ga i tada je najefikasnija. Ispijanje vode poslije i između jela može samo pogoršati situaciju. Tada voda izaziva truljenje hrane u organizmu, nadutost, mučninu... Dakle, rashlađivanje i ispijanje po par gutljaja vode u prevozu nema nikakvu korist, čak ako ste neposredno prije toga jeli može samo da šteti i da doprinese još većoj mučnini. Kafu, koka kolu i druge slične napitke treba izbaciti. Kafa izbacuje 7 puta više tečnosti i razara vitamin D. Ljudi su ubijeđeni da ih kafa smiruje, a ona izbacivanjem vode i uništavanjem vitamina D samo pogoršava stanje", napominje dr Borović.

Na pojavu umora može da utiče i promjena u ishrani koja dolazi sa proljećem. Hrana koju unosimo zimi je kaloričnija, pa tako i naš organizam osjeća nedostatak kalorija kada se naglo pređe na niskokaloričnu ishranu.

"Kako bi se osjećaj umora koji ishrana izaziva umanjio potrebno je uzimati što više ugljenih hidrata, voća i povrća. Pojačajte unos vitamina C, limunade, pomorandže, grejpa, kao i kuvanog žita, jer se u njemu nalazi obilje B vitamina koji je jako koristan za nervni sistem i krvne sudove, jedite oko pola kilograma voća dnevno i 200-300 grama salate od svježeg povrća, crni luk ubrzava cirkulaciju mozga, za smirenje je dobar sok od paradajza, a za dobre kosti jedite suve smokve", savjetuje dr Borović.

Boravak u prirodi na svježem vazduhu i blaga fizička aktivnost su nešto što će, takođe, doprineti organizmu da se lakše prilagodi naglom skoku temperature.

"Lake vježbe pri otvorenom prozoru ujutru i uveče prije spavanja i bar pola sata šetnje po prirodi značajno će poboljšati cirkulaciju i umanjiti mogućnost da se brzo zamaramo, osjećamo tromo i pospano ili imamo glavobolje i vrtoglavice. Ljudi koji vježbaju na otvorenom prostoru su manje skloni i depresivnim mislima", ističe naš sagovornik.

Izvor:Kolektiv.me