Naučnici poručuju da čaša zaista može da bude do pola puna ili toliko prazna, ali da će u životu manje biti “žedan” onaj koji zauzme “do pola pun” stav.
Istraživanja pokazuju da je pesimizam ponekad bliži istini i da je koristan ako planiramo da izvedemo nešto krajnje riskantno, pa nas on priprema na najgoru moguću posljedicu. U svim drugim situacijama, optimističan pogled na život nam, tvrde stručnjaci, nudi mnogo više.
Kada je grupa naučnika pratila 7.000 ljudi tokom četiri godine u redovnim životnim tokovima, zaključila je da su optimisti imali 73 odsto manji rizik za srčane bolesti u poređenju sa pesimistima.
Ne samo da se optimisti zdravije ponašaju, nego i vjeruju da vježbanje i zdrava ishrana pozitivno utiču na zdravlje, kažu psiholozi.
Osim toga, optimisti se bolje nose sa stresom, što umanjuje štetne uticaje na zdravlje srca. Ako se uzmu u obzir sve nuspojave optimizma – sreća, pozitivniji pogled na svijet i sebe, kao i sve zdravstvene pogodnosti, važno je da date sve od sebe i da na život počnete da gledate sa vedrije strane.
Nauka je dokazala da su optimisti ne samo zdraviji, već i uspješniji i zadovoljniji u vezama, poslu i sportu, da zarađuju više, jer su fleksibilniji i uporniji. Oni ne bježe od prepreka, već isprobavaju više mogućnosti i uvijek traže nov način da ih savladaju.
Stručnjaci nam zato poručuju da vježbamo optimizam, navodeći nekoliko osnovnih savjeta kako da reagujemo kada nam se zaista nešto ružno desi.
* Trebalo bi da kažemo sebi da neće dugo potrajati.
* Važno je da pronađemo nešto na šta taj događaj neće uticati, a može da nas utješi i ohrabri.
* Bez samooptuživanja.
* Taj događaj moramo da shvatimo kao izazov i priliku da nešto novo naučimo.
Izvor:CdM