Predloženim Zakonom o Vladi nijesu predviđena rješenja koja bi osigurala efikasniji i odgovorniji rad Vlade, niti odgovori na ključne probleme koji su se u praksi pojavljivali u funkcionisanju izvršne vlasti, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović kazala je da iako rad na izradi Zakona o Vladi traje skoro tri godine, to vrijeme nije iskorišćeno za pronalaženje najboljih rješenja uz dosljedno usklađivanje sa preporukama međunarodnih institucija i ekspertskih tijela.“Umjesto toga, dok su se razmatrala njihova mišljenja, neka dobra rješenja su “izgubljena”, poput odredbi koje su definisale rad Vlade u slučaju prestanka njenog mandata, odnosno u slučaju tehničkog mandata”, navodi se u saopštenju.Gvozdenović je rekla da Predlog Zakona o Vladi koji je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji, a koje je CDT dobio od Ministarstva javne uprave po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, ne definiše ovlašćenja Vlade u slučaju prestanka njenog mandata.

“Drugim riječima, ne ograničavaju se ovlašćenja Vlade kojoj je u Skupštini izglasano nepovjerenje, iako je upravo to u praksi stvaralo političke i pravne dileme i otvaralo vrata zloupotrebama u periodu od kraja mandata odlazeće i početka rada nove Vlade”, kaže se u saopštenju.Navodi se da je u nacrtu Zakona o Vladi bila predviđena zabrana novih finansijskih obaveza bez odobrenja Skupštine i zabrana novih imenovanja i postavljenja.Gvozdenović je kazala da predloženi zakon definiše dozvoljeni broj ministarstava, ali da umjesto 15, kako je to bilo predviđeno u nacrtu, sada taj broj iznosi 18.“Međutim, predlog zakona i dalje ne daje nikakve kriterijume za osnivanje ministarstava, ostavljajući tako i dalje prostor za njihovo formiranje kroz partijsku trgovinu kao jedini kriterijum”, navela je Gvozdenović.

Izvor: MINA