Sjutra otkrivanje bisti Dragomiru Brajkoviću i Avdu Međedoviću

Povodom obilježavanja 3. januara, Dana opštine Bijelo Polje sjutra će od devet sati i 30 minuta u Parku pjesnika biti otkrivene biste istaknutim pjesnicima Dragomiru Brajkoviću i Avdu Međedoviću.

Dragomir Brajković književnik i novinar, koji je rođen u Bijelom Polju dobitnik je brojnih priznanja i nagrada za književnost na prostoirima bivše Jugoslavije, a sahranjen je 2009. godine u Aleji velikana u Beogradu. Avdo Međedović je tvorac poznatog epa sa više od 12 hiljada stihova  ,,Ženidba Smailagić Meha“.  Do sada je njegov rad istraživan na univerzitetima širom svijeta, i često se u narodu pominje i kao Homer sa Obrova.

Prema riječima direktora Ratkovićevih večeri poezije, Kemala Musića, Međedović je jedna od najinteresantnijih pojava Balkana.

,,Zahvaljujući njegovom epu ,,Ženidba Smailagić Meha“ riješeno je Homerovsko pitanje. Skoro da ne postoji značajnijeg univerziteta na svijetu koji se bavi etikom - da ne izučava Avda Međedovića. Nedavno je u Novom Pazaru objavljen i njegov ep ,,Osman beg Delibegović“, duži od prvog i sadrži 13 hiljada stihova. To sve govori da se radi o pjesniku nevjerovatne moći, koji je na našem jeziku bio nepismen, ali je znao Arapsko pismo", ističe Musić.

Musić je govorio i o stvaralaštvu Brajkovića i kazao da je njegova najpoznatija pjesma ,,Krvava svadba u Brzavi“.

,,Ova pjesma zastupljena je u skoro svim antologijama srpske, jugoslovenske i crnogorske poezije. Brajković slovi pored Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Ismeta Rebronju za jednog od najznačajnijih pisaca sa ovih prostora“, zaključio je Musić.

O djelima i stvaralaštvu Međedovića i Brajkovića govorio je književnik i publicista Radomir Perišić, koji je kazao da će se Bijelo Polje otkrivanjem bisti odužiti na pravi način ovim pjesnicima.

,,Oni su za života sebi podigli spomenik i biste u književnom dijelu i stvaralaštvu. U Bijelom Polju se o Avdu Međedoviću dugo ništa nije znalo, tek kada su ga otkrili profesori sa Harvarda – postao je u naučnim krugovima poznat, i svakako je jedan od temelja u stvaralaštvu. Svojim epom ,,Ženidba Smailagić Meha“ doprinio je razjašnjenju jedne naučne enigme, jer se među naučicima vodila polemika da li Ilijada i Odiseja mogu da budu prozivod jednog čovjeka, ili je to nešto što je išlo sa koljena na koljeno“, ističe Perišić.

On je kazao da je Dragomir Brajković pronio književnu slavu širom Evrope, a Bjelopoljci ga pamte kao umnog i uspješnog organizatora Ratkovićevih večeri poezije.

,,Sa mnogo ljubavi, znanja i umijeća dao je pečat toj prestižnoj manifestaciji, da zaživi i bude ono što jeste, jedna od vodećih. Pomoću krila poezije poletio je iz ovog svakodnevnog bezživota, iz Pisane Jele i dosegao visine Olimpa kada je u pitanju poezija. Pobrao je sve najznačajnije književne nagrade za 61. godinu života. Njegova poezija je topla, plemenita, misaona, moderna. Bjelopoljci ga pamte kao gimnazijalca, gdje je sa prvim stihovima stigao do 11 najznačajnijih  pjesničkih priznanja koja se dodjeljuju za književnost na području tadašnjeg srpsko - hrvatksog govornog područja“, zaključuje Perišić.

Dragomir Brajković je rođen 1947. godine u selu Pisana Jela, kod Bijelog Polja. Objavio je knjige pjesama, a dobitnik je brojnih nagrada i priznanja od kojih „Milan Rakić”, „Isidora Sekulić”, „Risto Ratković” i „Trinaestojulsku nagradu”; za knjigu „Vatra u rukama” dodijeljena mu je „Oktobarska nagrada grada Beograda” za 1991. godinu, a za knjigu „Slovo o postanju” (izabrane i nove pjesme) dodijeljene su mu nagrade: „Grad pisaca Herceg Novi”, „Sveti Sava” i „Vito Nikolić” i mnoge druge.

Avdo Međedović bio je muslimanski guslar iz Crne Gore. Jedan je od najvećih muslimanskih epskih pjesnika. Njegova epska pjesma Ženidba Smailagić Meha ima 12.311 stihova i duga je kao Ilijada i Odiseja. Američki naučnik Milman Peri, istraživač i profesor sa Univerziteta Harvard iz prve polovine 20. vijeka, nazvao ga je „balkanskim Homerom”. Međedović je umro potpuno nepoznat i nepriznat u svom vremenu i u svom narodu. Bošnjaci su prvi put objavili njegovu "Ženidbu Smailagić Meha" 1987. godine, a ostala djela još nisu.

 Autorka: Eldina Bećirović

Foto: Dalibor Rakočević i google

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA VEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE