Prije desetak dana čelnici Opštine Bijelo Polje i predstavnici mjesne zajednice Kanje postigli su dogovor da se u Dobrinju izgradi privremeno prihvatilište za napuštene pse.  To je bila tema emisije  „Aktuelno“ Radija Bijelo Polje, u kojoj su o rješavanju problema pasa lutalica govorili direktor Komunalnog preduzeća „Lim“ Muradif Grbović, sekretar Sekretarijata za poljoprivredu Kemal Alić, predstavnik Mjesne zajednice Kanje Branislav Gačević i veterinarski inspektor u Upravi za fitosanitarne poslove i veterinu, Marinko Tvrdišić.

Direktor  Komunalnog „Lim“ kaže da je dobro što je napravljen iskorak u dobrom pravcu, jer je na području naše opštine više stotina napuštenih pasa, a za odštetu građanima zbog ujeda pasa, godišnje se isplaćuje oko 100 hiljada eura.

„Prisustvo velikog broja napuštenih pasa, za koje pretpostavljamo da ih je na stotine, jeste veliki komunlani problem  za koji Opština  nije imala dosad snage da se nađe rješenje, ali dobro je što je napravljen iskorak. U startu  mogu da kažem da će to da bude azil sa visokim standardima i da će zadovoljiti sve potrebe jednog ezila. Mi i danas imamo aktuelan ugovor sa azilom u Beranama, ali već tri godine ne možemo tamo da otpremamo pse lutalice, što je napravilo problem kakav je napravilo. Želim da se zahvalim mještanima koji su ipak na kraju shvatili naš apel ozbiljnosti i ipak napravili smo dogovor, ja se nadam u obostrano zadovoljstvo, da se taj azil u Dobrinju završi“, istakao je Grbović, dodajući da je u poslednjih pet godina za odštetu građanima koje su napali psi lutalice, isplaćeno 500 hiljada eura.

Predstavnik građana Branislav Gačević, kazao je da su se žitelji pet sela mjesne zajednice Kanje s razlogom opirali izgradnji privremenog azila u njihovom okruženju, jer su imali informaciju da će se nakon zatvaranja deponije u Dobrakovu komunalni otpad odlagati u Dobrinju, gdje bi se vršila i prerada životinjskog otpada.

„Prije 15 dana predsjednik Opštine Petar Smolović zakazao je sjednicu u svom kabinetu, i kada nam je on lično objasnio šta će i kako da bude sa privremenim azilom, i gdje smo istakli određene zahtjeve, a predsjednik  obećao da će to biti sve završeno, onda smo prihvatili. Svi građani sa naše teritorije zahvalni su predsjedniku Smoloviću na razumijevanju, i ono što je bitno jeste, da je došlo do dogovora, i drago mi je da ne budemo  mi kočnica,da ne upiru prstom u nas i kažu,da smo mi ti zbog kojih su psi napali djecu,odrasle,stare,i da jednostavno mi budemo ruka pomiritelja“, istakao je Gačević, ali je i kategoričan da  neće dozvoliti otvaranje azila dok se ne ispune svi zahtjevi mještana.

Problem pasa lutalica je veliki zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekološki problem, i drago mi je što je došlo do dogovora da se izgradi privremeni azil u Dobrinju, istakao je Kemal Alić sekretar Sekretarija za poljoprivredu.

„Kada pričamo o bezbjednosnom problemu znamo da je to narušavanje javnog reda i mira, zdravstveni problem je sprečavanje širenja raznih bolesti, takođe estetski, izgled našeg grada treba da je nekom zadovoljavajućem nivou, kada nas posjete turisti ili bilo ko iz regiona, tako da mi je drago što smo na pragu rješavanja tog problema. Sa ovim problemom se ne suočava samo opština Bijelo Polje nego skoro sve lokalne samouprave u Crnoj Gori,  i ono što smatramo da je dugoročno rješenje ovog problema jeste izgradnja azila za pse a ne privremenog skloništa. U tom pravcu smo se kao opština Bijelo Polje više puta obraćali resornom ministarstvu, odnosno Ministarstvu poljoprivrede, gdje smo zahtijevali da Vlada Crne Gotre sagradi centralni azil na sjeveru Crne Gore i gdje bi sve opštine participirale u tim troškovima. Mislim da je to konačno rješenje ovog problema, imamo neke pozitivne signale da će se u tom pravcu ići, ali do tada, kao lokalna uprava  svjesna svoje odgovornosti a i zakonske obaveze, jer je preporuka Vlade da svaka lokalna samouprava u okviru svojih mogućnosti priđe rješavanju ovog problema“, saopštio je Alić.

O načinu tretiranja pasa lutalica u azilu govorio je veterinarski inspektor Marinko Tvrdišić, veterinarski inspektor.

„Psi kada se uhvate idu u azil, gdje će veterinar da radi klinički pregled životinja i zdrave životinje idu u poseban dio koji se zove karantin ili opservacija i praćenje psa, bolesne životinje će da idu na liječenje u drugi dio, agresivni psi će morati biti uspavani odnosno eutanazirani, a sve to će se raditi uz nadzor veterinar. Tu će se raditi sterilizacija,kastracija pasa, vakcinacija i čipovanje pasa, nakon čega će biti vraćeni u sredinu iz koje su dovedeni“, objasnio je Tvrdišić.

Autorka: Tanja Dangubić

foto i video: Vladimir Jelić