Okrugli sto na temu „Uticaj književnih festivala na razvoj regionalne književne scene“ održan je danas u Kući Rista Ratkovića.
Prema riječima direktora i predstavnika književnih festivala iz regiona, razvoj književnosti i kulture uopšte, umnogome zavisi od opredjeljivanja sredstava resornih ministarstava, lokalne uprave, ali i od samih kulturnih poslenika i njihove kreativnosti. Zato, složili su se učesnici okruglog stola, festivali tipa Ratkovićevih večeri poezije čine da se, u ovom slučaju, književnost razmjenjuje, pisci upoznaju, a sve u cilju kvalitetne literature i na radost ljubitelja pisane riječi.
Kako je kazao direktor JU Ratkovićeve večeri poezije, Kemal Musić, ideju da organizuju okrugli sto sa ovom temom je naišla kada je prošle godine sa koleginicom Velidom Travančić vršio izbor iz crnogorske i bosanskohercegovačke poezije.
„Kada smo završili selekciji i kada sam vidio o kojim se autorima radi bio sam ponosan na „Ratkovićeve večeri poezije“ jer sam , prepoznajući imena pjesnika vidio da ih je više od devedeset procenata učestvovalo na ovom pjesničkom susretu i shvatio sam da ova manifestacija ima baš veliki uticaj na pjesničku scenu u regionu. To je i proširilo ideju da ove godine organizujemo ovaj okrugli sto“ pojasnio je Musić.
On smatra da je suština festivala razmjena iskistava, otvorenost jednih prema drugima što uslovljava i razvoj književne scene u regionu.
„Jer, mi na ovim prostorima smo okrenuti jedni prema drugima i moramo tako funkcionisati i u tom kulturnom prostoru, a poezija je ta koja nam pruža prostor da budemo jedinstveni. Smatram da festivali ne bi trebalo biti orjentisani samo u jednom pravcu već da širimo taj multikulturni i interkulturni dijalog.Takođe, kada uzmemo u obzir izdavačku produkciju RVP, vidi se koliko su Ratkovićeve večeri poezije uticale na okupljanje tog regiona, jer među knjigama koje smo mi objavili su najbolji pjesnici iz Srbije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i to je najveće bogatstvo ove manifestacije. Dakle, bez obzira šta se izdešavalo onih nesrećnih devedesetih godina, Ratkovićeve večeri poezije na ovaj način pomiriteljski djeluju na te narode koji su zapravo, može mi neko i zamjeriti, ali smatram da je to jedan narod. Jer iste probleme imamo i političke, ekonomske, sociološke i kulturološke, te smo tako prinuđeni da budemo usmjereni jedni na druge, a festivali moraju da očuvaju to zajedništvo vodeći naravno računa i o estetskim i umjetničkim vrijednostima“ kazao je Musić.
Miljan Guberinić direktor festivala „Smederevska pjesnička jesen“ smatra da bi festivali bili značajniji da u njih više ulaže resorno ministarstvo.
„Ne pričam sada samo o književnim festivalima, u pitanju su i likovne i grafičarske kolonije, i muzičke, smotre i susreti. A, onošto mi kao predstavnici festivala možemo da uradimo jeste da nađemo nove modalitete i da inspirišemo i državu i društvo da se ozbiljnije bave ovim pitanjima koja su od ključnog značaja za nas. Moramo da shvatimo da knjževnost, poezija uopšte nije profatibilna grana, to nije nešto što se prodaje. Na primjer na našem festivalu ,,Smederevačke prozne jeseni“ godišnje izdamo 10 ili 11 izdanja u tiražu koji je u nekoliko desetina primjeraka, ne prodamo nijedno. Nama nije cilj prodaja. Nama je cilj da stigne do čitaoca i da motivišemo čitaoca da je pročita. A te troškove bi trebalo da plati neko ko se brine o kulturi naroda“ smatra Guberinić.
U Bosni i Hercegovini, u Mostaru, gdje se od 1978. godine održava „Mostarsko kulturno ljeto“, prema riječima direktora Omera Mičijevića, pet isnsitucija kulture je uključeno u organizaciju te manifestacije: Centar za kulturu, Narodno pozorište, Pozorište lutaka, Narodna biblioteka i muzej Hercegovine. On je istakao da se svake godine upriliči festival koji traje dva mjeseca sa oko 30 sadržaja iz svih ovih oblasti, gdje kako je istakao Mičijević nastoje da povrate festival na stare prijeratne staze, da on bude regionalnog karaktera.
„Što se tiče Narodne biblioteke i oblasti književnosti posljednje dvije godine zastupljene su autori u „Mostarskom ljetu“ iz Makedonije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Hrvatske i na dobrom smo putu napraviti brend na kojem će željeti sva književna imena da učestvuju. Ja sam relativno kratko tu, dvije godine. Za te dvije godine sam uspotavio dobru vezu sa Novim Pazarom, Bijelim Poljem, Splitom, Skopljem, Mariborom. Uzajamno se posjećujemo, razmjenjujemo sadržaje. U posljednje vrijeme nastojimo da napravimo neku zajedničku strategiju kako bismo mogli sadržaje da razmjenjujemo, a sve u cilju da kultura zauzme ono mjesto koje joj zaista pripada, a to je kultura ne poznaje i ne može imati granica iako smo mi na postorima uvijek omeđeni raznim barijerama. Književne manifestacije su nama prijeko potrebne da bismo im povratili mjesto koje im pripada u društvu, niko nam ga neće servirati, i nemamo ništa od kuknjave, mi moramo svojim aktivnostima natjerati da shvate gdje je mjesto kulturi. Što se tiče „Mostarskog ljeta“ tu imamo podršku vlasti od kantona federacije preko grada Mostara i ne žalimo se u zadnje vrijeme na to“ istakao je Mičijević.
Tekst:Vanja Šabanović i Iva Bulatović
Foto:Vladimir Jelić
