Roman ,,Grossi de Brescova“ crnogorskog književnika, Bjelopoljca Mirka Rakočevića  upriličena je danas u Centru za kulturu.

Rakočević ja za Radijo Bijelo Polje kazao da se ova priča bavi davno izgubljenim gradom i slijedom jedog događaja, ali nije htio o završetku romana, već će kako navodi to prepustiti čitaocima.

,,Grosso de Brescova je roman koji se bavi jednim istorijskim trenutkom u kome sam ja zatekao rudarski trg u vremenu kada se dodiruje 13. i 14. vijek. Jedan priličan istraživački postupak je bio potreban da bi se ušlo u to vrijeme. Dakle, način kako se živjelo, kako se radilo, kako se rudarilo i kako su razmišljali u tom vremenu i onda je nastao taj slijed događaja o kome roman pripovijeda“, naveo je Rakočević.

On je takođe izjavio da je zadovoljan svojim novim romanon i komentarima.

,,Ja sam uradio ono što smatram da su mi dozvolile tadašnje mogućnosti, ali odaziv čitalačke publike i književne kritike je sjajan, tako da sam prezodvoljan“, zaključuje Rakočević.

O ovom romanu je govorio dr Radoje Femić koji je predstavio književnu kritiku ovog romana u svom djelu ,,Kritički karusel“.

Femić navodi da je pozitivno iznenađen ovim romanom, kako zbog svog izdvajanja svojim imaginativnim prodorom, tako i rekonstruisanjem epohe.

,,Ovaj roman upravo zgodno pokriva jednu prazninu koja se pred nama otvara kada sagledavamo istoriju ovog našeg podneblja u najužem smislu, pogotovo kad sagledavamo istoriju sjeveroistoka Crne Gore. Mi znamo iz istorijografije ono što Brskovo zauzima neki prostor leksikonske odrednice, ne više od toga, ali i onome što predstavlja naličje te istorijografske priče, a to je čovjek srednjeg vijeka koji je imao sve osobine savremenog čovjeka“ kazao je Femić.

Femić je kazao da mu nije poznato da se neko odlučio da piše o ovome što na prvi pogled izgleda udaljeno od našeg civilizacijskog iskustva, a sa druge strane gotovo zapanjuje istovjetnošću života i svih njegovih valera.

Književnik Edin Smailović je kazao da je nakon dužeg vremena objavljen roman koji je istovremeno i istorijski.

,,Bez lažne skromnosti mogu reći da sam bio jako pozitivno impresioniran i jako mi je bilo drago što je konačno u Crnoj Gori nakon dužeg vremena nastao jedan kvalitetan roman, koji je istovremeno istorijiski . Osnova za njegovu priču jesu slavni istorijski događaji i stvarno postojanje jednog grada“, zaključio je Smailović.

On je dodao da se u Crnoj Gori ljudi nisu bavili mnogo istorijiskim romanima, a i oni koji jesu, njihov rad bi uglavnom bio neuspješan, kako  zbog surovog polaska ka istorijskom realizmu, tako i fokusiranja na neoromantizam.

Odlomke iz romana čitala je  Slađana Bubanja Merdović.

Tekst i foto:Željko Simović