Najavljujući promociju novog romana “Grossi de Brescova” koja će biti održana večeras u 19 sati u bjelopoljskom Centru za kulturu književnik Mirko Rakočević je kazao da je „dosta vremena trebalo da uđe u samo Brskovo i njegove lagune“.
On je u emisiji „Start Art“ Radija Bijelo Polje pričao o porivima za pisanje samog romana, svojim književnim likovima, ali se osvrnuo i na današnju čitalačku publiku.
U romanu “Grossi de Brescova” ili „Groš Brskova“ bavi se srednjovjekovnom istorijom Brskova, današnjeg Mojkovca, gradom koji je nekada imao posebno mjesto u istoriji mojkovačkog kraja, ali i šire.
„Dosta je vremena trebalo da uđem u samo Brskovo, da uđem u njegove lagune, dosta sam istraživao. To je bio i prvi rudarski trg u tadašnjoj srednjovjekovnoj državi i to je interesantna priča jednog malog rudarskog trga, jedinog tada na ovim prostorima, koji kao posledicu ima i kovnicu novca.Iako smješten u nekom zabačenom kraju, stanovnici su živjeli jedan lijep život, zahvaljujući trgovini sa Dubrovnikom i Kotorom. Zato je meni Brskovo bilo interesantno, negdje sputno daleko, ali nevjerovatno je tu sve stizalo i od Brskova odlazilo dalje“ ispričao je Rakočević.
Na pitanje da li je likove istraživao kao i istorijske događaje, Rakočević naglašava da bi dao uvjeriljvost čitaocu na početku postavi autentične temelje, te da pored kolorita i atmosfere koja je autentična, nekoliko književnih junaka su stari Brskovljani koji su zbilja postojali.
„Pored njih tu je i jedan stari Kotoranin koji se zvao Miho Spicas i prije deset godina je pronađeno mjesto u Kotoru gdje je sahranjen.Ostale epizodne likove dodam, a priča može da ide onako kako je bilo“ istakao je Rakočević.
Rakočević je kazao da pripada tradicionalnom pravcu pisanja te da i ported novih trendova, treba da postoji konekcija sa čitaocem, ta, kako je nazvao, energija, koja će čitaoca odvući u svijet književnog lika, ali i povezati pisca i čitaoca.
Nnaglašavajući da je knjiga najznačajnija civilizacijska tekovina, način da se prenose znanja, Rakočević se osvrnuo na današnje načine čitanja knjiga na tabletima i telefonima, ali i na odabir literature za školske programe.
„ Bio je dovoljan jedan Pitagora da svoju teoremu osmisli i zapiše. Kasnije generacije su ta znanja samo unapređivala. I sve do današnjih dana. Taj prvi dio našeg školovanja, osnovna škola, je najznačajniji. Taj školski program je nešto najznačajnije što se dešava u jednoj državi, u jednoj društvenoj zajednici. to je bitno. Ako mi tim mladim novim generacijama damo program sa lošim piscima, sa lošim pjesnicima, djeca „streknu“ od toga. Ne dopada im se i stvore otpor prema tom blagoslovenom biću koje se zove knjiga pa bila ona i u tablet formi. Važno je napraviti magiju čitanja“ kazao je Rakočević.
Tekst:Vanja Šabanović
Foto i video:Vladimir Jelić
Tonska realizacija: Dalibor Rakočević
