Danas je u press centru hotela Bijela Rada, u okviru projekta ’’Promocija kuture Bošnjaka’’ održana prezentacija suvenira i publikacije, sa ciljem promocije kulture i tradicije Bošnjaka u Crnoj Gori.

"U cilju očuvanja tradicije i kulture Bošnjaka u Crnoj Gori kroz ovaj projekat izrađeni su suveniri na kojima su štampane znamenitosti koje čine kulturno-istorijsko nasleđe Bošnjaka u Crnoj Gori, a to su džamije koje svjedoče o vjekovnom postojanju Bošnjaka na ovim prostorima. Ovaj projekat veoma je važan i zbog toga što kroz izradu ovih suvenira podstičemo i kreativne industrije, koje bi u Crnoj Gori, a kroz izradu suvenira, mogle da doprinesu promociji i valorizaciji kultumog i vjerskog turizma u Crnoj Gori. Ovi suveniri rađeni su u obliku privjezaka, šolja i magneta. Za sada će ovi suveniri služiti u promotivne svrhe tokom realizacije ovog projekta’’, saopšteno je na press-u.

Na promociji projekta koji je podržan od strane Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a čiji je nosilac Senida Pilica istakli su i da:

"Sakralni objekti čine važan segment, kako bošnjačke tako i cmogorske kulture baštine. Nastajali u raznim vremenima i različitim društvenim okolnostima, oni predstavljaju pečat jednog vremena, način života i oslikavaju običaje određene kulturološke zajednice, čineći većinsku zajednicu duhovno bogatijom i raznovrsnijom. Takođe, ovi objekti često prikazuju kontinuitet trajanja jednog naroda i promjene koje su se dešavale kroz vjekove u određenim vjerskim zajednicama. Zbog toga sakralni objekti i predstavljaju važno kulturno nasljeđe svake države, a pogotovo Naroda čija obilježja nose’’, dodali su na press-u.

"Prema podacima, danas u Crnoj Gori postoji oko 130 džamija, a mi smo u ovom radu izdvojili njih 20, za koje smatramo, a to potvrđuju i podaci o njima, da predstavljaju posebno kulturološko blago ne samo Bošnjaka, već je to kulturološko blago koje oslikava raznolikost, multietičnost i multikulturalnost Crne Gore. Husein-pašina džamija u Pljevljima, jedan od najvrednijih spomenika orijentalne kulture na Balkanu. Na njenom podu je još uvijek originalni ćilim iz 1573. godine, pravljen po mjeri ove građevine u Misiru (Egipat) prošiven kožom i težak oko 400 kilograma (dimenzija 10 puta 10 metara). Rukopis Kurana u džamiji, jedno je od najljepših djela islamske kaligrafije 16. vijeka. Njena kupola je bogato dekorisana arabeskama. Takođe, od neprocjenjive vrijednosti i važnosti za kulturu Bošnjaka i sveukupnu kulturu Crne Gore je i džamija u Radulićima, jedna od najstarijih džamija u bijelopoljskom kraju. Podigao ju je Hajder paša Selim u 17. vijeku, a odlikovala se neuobičajenom ljepotom za seosku džamiju. Ništa manje važna je i džamija u Petnjici, sagrađena krajem 16. vijeka, čiji drveni minaret ni danas nikog ne ostavlja ravnodušnim. Vezirova džamija u Gusinju, izgrađena 1765, sa sobom nosi priču o tome kako je Kara Mahmud-paša Bušatlija za izdržavanje ove džamije poklonio planinu Bradu, koja je davana u zakup (travarinu) Keljmendima za 7-12 ćesa dukata godišnje, a onda je Vezir Bradu oduzeo Keljmendima i davao travarinu za svoj račun, zbog čega je ova planina dobila ime Vezirova Brada. I druge džamije na prostoru Crne Gore, koje svojom ljepotom, istorijskim značajem i specifičnostima ukazuju na značaj naroda i kulturi kojoj pripadaju, te kontinuitet života i opstanka Bošnjaka na ovim prostorima, čineći tako Crnu Goru duhovno bogatijom’’, rečeno je na promociji ovog projekta.

Dalje je navedeno da džamije kojima su se bavili u radu predstavljaju ‘’važne turističke destinacije, koje obilaze turisti sa raznih strana svijeta, zbog čega smo se potrudili da iznesemo sve važnije podatke za ove džamije: od vremena njihovog nastanka, preko istorijata, do njihove funkcionalnosti danas, kao i druge podatke koji mogu interesovati turiste i biti od koristi istraživačima’’.

"U cilju promocije i turističke valorizacije džamija kojima smo se bavili, uradili smo suvenire (šolje, magnete i privjeske) na kojima su ovi objekti, kako bismo dodatno istakli i afirmisali njihovu vrijednost.

Džamije, vjerski objekti u kojima se praktikuje Islam, u Crnoj Gori predstavljaju važan kulturno-istorijski segment Bošnjaka na ovim prostorima, kao i važam segment sveukupne kulture Crne Gore, što se može vidjeti i kroz opise džamija koje su zastupljene u ovom radu, gdje smo se potrudili da odaberemo one džamije koje, po našem mišljenju, predstavljaju reprezent kada je kultura Bošnjaka kroz vjerske objekte u pitanju.

Kroz ovaj rad, vjerujemo da smo uspjeli da približimo kulturnu baštinu Bošnjaka u Crnoj Gori i prikažemo Crnu Goru kao multinacionalnu i multikonfesionalnu državu. Kroz opis džamija, cilj nam je bio da, osim pomenute afirmabije bošnjačke kulture kroz prikaz sakralnih objekata, istaknemo i multikulturalnost Crne Gore i njene tradicije, kao i da ljubiteljima vjerskog turizma predočimo vrijednosti bošnjačke baštine i ljepote Crne Gore prikazane kroz džamije koje predstavljaju vrijedne kulturne istorijske spomenike''.

Saopštenje: nosilac projekta ’’Promocija kuture Bošnjaka’’ Senida Pilica