Svečana akademija povodom jubileja 30 godina postojanja likovnog salona „Bjelopoljsko slikarsko proljeće“, upriličena je danas u bjelopoljskoj galeriji Centra za kulturu.

Kako je na otvaranju kazao predsjednik Opštine Petar Smolović, ugled ove manifestacije koje su gradile generacije bjelopoljskih umjetnika, potvrđuje da je Bijelo Polje grad kulture i umjetnosti te da i mnogo veće sredine ne baštine ovako dugu tradiciju u jednoj kulturnoj manifestaciji.

„Iako Muzej postoji od 1957. godine, već trideset godina njeguje likovnu tradiciju, što je i za Crnu Goru jedan veliki istorijat. Preko 170 slikara izlagalo je na ovom likovnom salonu i nesebično podarili i ostavili mnoga umjetnička djela koja su naša velika bogatstva. Želim da poručim da se Bijelo Polje ponosi ovim jubilejom i da vam poručim u ime Opštine da ćete i dalje imati našu podršku“ kazao je Smolović uručujući direktoru Muzeja Željku Raičeviću Povelju povodom obilježavanja 30 godina postojanja bjelopoljskog likovnog salona.

Ovom islikarskom manifestacijom uspješno se čuva ne samo savremeno već i tradicionalno bjelopoljsko slikarstvo, kazao je direktor JU Muzej Bijelo Polje, Željko Raičević.

„Bjelopoljsko likovno proljeće je osnovano sa ciljem da podstakne mlade slikare, učenike osnovnih i srednjih škola, ali i sve one koji vole ovu umjetnost, a u tome smo uspjeli jer je ovaj likovni salon iznjedrio danas akademske i priznate slikare“ naveo je Raičević.

Potpredsjednik Opštine Tufik Bojadžić je kazao da je ova likovna manifestacija punih trideset godina teži da sakuplja stvaraoce iz zavičaja te samim tim spada u red najznačajnih kulturnih programa koji se organizuju u Bijelom Polju.

 „Prepoznatljiva po masovnosti učesnika i posjetilaca, sa raznovrsnim motivima temama i tehnikama, prezentujući pune tri decenije umjetnička djela stvaralaca različitih generacija, različitog stepena likovnog ili nekog drugog obrazovanja, djela različitih likovnih poetika i izraza te prisustvo kako tradicionalizma tako i modernizma autora, što ovu manifestaciju kao najstariju likovnu prezentacijuumjetničkih ostvarenja stvaralaca iz bjelopoljskog kraja čini jedinstvenom“ kazao je Bojadžić.

Svoje prvo slikarsko predstavljanje kao srednjoškolci i osnovci na Bjelopoljskom likovnom proljeću imali su i sada akademski slikari Abaz Dizdarević i Milutin Obradović.

„Sigurno da ne treba ni zaboraviti ni Ivanovića, Vukojičića, Polimskog, Blagojevića, Ćeranića, Nišavića, sve one ljude koje sam sretao tih godina i koji su aktivno učestvovali u stvaranju ove manifestacije i koji su svojim pozitivnim mišljenjima ili kritikama utacili da mi postanemo bolji umjetnici“ kazao je između ostalog Dizdarević.

Akademski slikar Milutin Obradović je kazaoda je ova manifestacija, od 1994 godine od kada je počela, dokazala da Bijelo Polje nije samo grad pjesnika, glumaca, dokazala je da je Bijelo Polje grad slikara.

„Grad koji razumije zašto ti ljudi imaju potrebu da u ovom zelenom raju postoje. I sve te decenije i sve te godine koje su se nizale, kada smo se sretali kao ja i Abaz kada se ne bi vidjeli po godinu dana i te noći na otvaranju izložbe, vidimo gdje smo, on osjeti moje ja njegovo razmišljanje o likovnom svijetu.Vidimo koliko nas hrani jedno nebo, jedfna šuma, jedna rijeka, a koliko smo zapravo različiti u svojim stavovima, viđenjima i svemu onome što jeste zapravo ova manifestacija“ istakao je Obradović.

Program je vodila Vesna Šćekić, a muzički obogatila profesorica violine Anda Dizdarević.

Tekst: Vanja Šabanović

Foto: Vladimir Jelić