Povodom obilježavanja 110 godina od rođenja Ćamila Sijarića u galeriji Centra za kulturu u okviru programa pod nazivom „Koliba na nebu“ otvorena izložba Život i djelo Ćamila Sijarića „Cio svijet živi u Sandžaku“, autorke Đane Kukić, a predstavljena je i radio drama „Dobra voda“, autora Mirsada Rastodera. Program posvećen ovom velikom književniku nastavljen je u večernjim satima kada je održana promocija knjiga „Ram Bulja i druge pripovijetke“, autora Faruka Dizdarevića, i „Između čovjeka i neba“ - izbor iz poezije Ćamila Sijarića, koji su priredili Edin Smailović i Kemal Musić.
Današnju emisiju „Start Art“ Radija Bijelo Polje posvećujemo ovom značajnom književniku iza koga je 60 godina književnog rada.
Rukovodilac bjelopoljske Narodne biblioteke Edin Smailović je istakao da izložba sadrži trideset panoa, koji predstavljaju priče o Sijariću od njegovog djetinstva, školovanja do književne karijere.
„Mi često puta kažemo da je Ćamil Sijarić zavičajni pisac, ali zavičajni pisci su svi, ali je malo ko regionalni pisac, a da ne kažem svjetski pisac. Kada Govorimo o Ćamilu Sijariću definitivno moramo znati važnu stvar,a to je da je on jedan od najznačajnijih pisaca južnoslovenskog književnog prostora, pa prema tome Bijelo Polje ima na koga i treba biti ponosno. Na ovim panoima nalazi se puno tih dokumenata o Ćamilu Sijariću od njegovih školskih dana, njegove diplome iz srednje škole, diplome sa fakulteta njegovih pisama koje je razmjenjivao sa tada poznatim književnim imenima iz Jugoslavije i šire. Takođe, tu su i naslovi prevoda njegovih književnih djela, jer je Sijarić bio jako prevođen u inostranstvu, na ruskom i njemačkom jeziku“ kazao je Smailović.
Djela Ćamila Sijarića u kojima je koristio vodu kao simbol, kao znak života, bila su inspirativna za Mirsada Rastodera da napravi radio dramu. Kako je istakao Rastoder ona je nastala po knjizi poezije “Šetnja po Šipovicama”.
“I taj njegov dodir sa vodom i okupljanje oko vode je u suštini bio inspirativan i za nas da ovu radio dramu ispletemo, a u njoj su i glumci iz Bijelog Polja što je vrlo značajno, jer smo htjeli da se osjeti i kroz glasove, i način izgovora njegovih stihova jer je radio drama nastala upravo po knjizi “Šetnja po Šipovicama” Poznato je da je Ćamil Sijarić u duši bio pjesnik, mada je mogao biti i slikar, filozof i naravno književnik koji je u svojoj poeziji bilježio skice za sve ono što će razvijati kroz price i romane. Što znači da je bio veliki pjesnik, a veliki pjesnici imaju vizionarska osjećanja i mnoge stvari koje obični ljudi ne vide oni ih vide dalekoi ispred i ostavljaju ih kroz svoje stihove. To važi za velike pjesnika ja smatram da je zaista Ćamil Sijarić i veliki pjesnik, a ne samo romanpisac i pripovjedač i možemo se sporiti oko toga njegove pripovjetke su nešto najbolje što nam je ostavio -roman Francuski Pamuk ili roman Bihorci ili roman Carska Vojska. Radi se o jednom velikom njiževniku, jednom od najvećih crnogorskih, a ja tvrdim da je jedan od najvećih Jugoslovenskih književnika i time možemo biti ponosni” istakao je Rastoder.
Program posvećen ovom velikom književniku nastavljen je u večernjim satima kada je u okviru programa „Koliba na nebu“održana promocija knjiga „Ram Bulja i druge pripovijetke“, autora Faruka Dizdarevića, i „Između čovjeka i neba“ - izbor iz poezije Ćamila Sijarića, koji su priredili Edin Smailović i Kemal Musić.
Pozdravljajući prisutne potpredsjednik opštine Tufik Bojadžić je podsjetio da lokalna uprava uvijek spremna da se oduži književnim velikanima te su u to ime početkom 2000. podigli bistu u čast tom književnom stvaraocu, a godinu kasnije otvorili biblioteku i spomen sobu u Godijevu.
“Zavičaj je dužan književnim velikanima, iako su veliki pisci u principu pisci i ovih i onih krajeva, pisci svih krajeva svijeta. ”Pisac bez zavičaja je kao kuća bez temelja” napisao je Sijarić, on je volio da dođe u Bijelo Polje, Godijevo, Šipovice, da se sretne sa ljudima, podijeli priču sa njima i često ponavljao da se pričajući i slušajući priče dva puta živi, a Ćamil je, kako je rekao veliki Husein Bašić “mogao čovjeka sa vješala da skine” svojim djelom učinio je sebe besmrtnim” kazao je Bojadžić.
Povodom ovog značajnog jubileja mnogobrojne posjetioce u galeriji Centra za kulturu pozdravio je i direktor te ustanove Jasmin Ćorović.
“U knjigama „Ram Bulja i druge pripovijetke“, autora Faruka Dizdarevića, i „Između čovjeka i neba“ - izbor iz poezije Ćamila Sijarića, koji su priredili Edin Smailović i Kemal Musić, možemo tražiti potvrdu književne kritike za sve što je rekla o Ćamilu Sijariću, ali i tražiti i nova tumačenja i nova čitanja, jer djela ovog velikog pisca još uvijek nije istraženo na pravi način” istakao je Ćorović
Govoreći o liku i djelu Ćamila Sijarića, čije stvaralaštvo neizbrisivo obilježava kulturni pejzaž jugoslovenskih prostora, akademik Faruk Dizdarević je kazao da u ovim trenutcima kada se obilježava ovaj značajni datum, ne samo da slavimo njegovom postojanje već i beskrajno bogatstvo njegovog književnog opusa.
“Ćamil je često govorio o zavičaju, o događajima koji su se tamo zbili. Bihor do Sijarića nije bio predmet literature, on ga je u nju uveo rukom iskusnog kazivača koji mišlju i izrazom osvjetljava životnu pomrčinu ovog siromašnog kraja bogatog ljudskim dramama” kazao je između ostalog Dizdarević.
Da je Ćamil Sijarić pisao posebnim jezikom kazao je profesor dr Draško Došljak.
“Večeras 110 godina od Ćamilovog rođenja zapisujemo: Recite Bihor i vi ste odmah rekli Ćamil Sijarić. Recite Ćamil Sijarić i vi ste odmah rekli Bihor. I gotovo da nema mjesta i pisca koji se tako stapaju u jedno kao što je to sa ovim mjestom i ovim piscem. Jedan park ovdje u Bijelom Polju nazvan je Park pisaca i u njemu Ćamil Sijarić i sve što je ovdje gotovo u svim vremenima postojalo i živjelo bilo je vezano za imena pisaca koji ovdje parkuju: Avdo, Risto, Ćamil, Bule, Švero i biće ih još koji su ovaj grad i kraj i živjeli i ime mu kroz svijet pronijeli” istakao je Došljak.
Književnik Faiz Softić kaže da Sijarićevo pero nije samo pisalo već je kroz tkivo vremena utkivalo priče koje su postale temelj na kojima počiva naša književna tradicija.
“Ja duboko vjerujem u vidovitost umjetnika, onih koje je Bog, šta god podrazumijevali pod riječju bog, uzeo za svoj medij, oni imaju tu vrstu datosti da vide dalje. Kako drugačije objasniti Ćamilovu pjesmu “Šipci u Šipovicama” koju je napisao u jesen 1989 godine, a u decembru je poginuo” kazao je Softić.
Ratkovićeve večeri poezije, ustanova od posebnog značaja za kulturu Crne Gore, ove godine ustanovila je plaketu za doprinos i razvoj kulture koja će se ubuduće dodjeljivati istaknutom pojedincu na kraju svake kalendarske godine i to 18. decembra, simbolično na dan rođenja velikog jugoslovenskog književnika, Bjelopoljca Ćamila Sijarića.
Ove godine to priznanje zavrijedio je akademik Faruk Dizdarević koji je cijeli svoj život posvetio kulturi kao menadžer, organizator, stvaralac, književni i likovni kritičar i stručnjak u kulturi, kazao je direktor te javne ustanove Kemal Musić.
“Ovaj 18. decembar važan je datum u literature, kao što su uzeli dan rođenja Servantesa i Šekspira za Dan knjige i autorskih prava JU Ratkovićeve večeri poezije je ustanovila 18. Decembar koji će ubuduće biti važan u našem kalendaru, jer ćemo svake godine ovog datuma dodjeljivati plakete za razvoj i doprinos kulturi. Ove godine dobitnik je Faruk Dizdarević jer je cijeli život proveo u kulturi i živio za kulturu i ja mu od srca čestitam” kazao je Musić.
Tekst i foto: Vanja Šabanović
