Emisiju Star Art Radija Bijelo Polje posvećujemo Njegoševom danu,crnogorskom prazniku kulture koji je predhodne sedmice obilježen prigodnim programom pod nazivom „Njegoš“ u Kući Rista Ratkovića.
O Njegoševom životu, djelima, putovanjima i diplomatiji govorili su prof. dr Olga Vojičić Komatina, prof. dr Draško Došljak, Edin Smailović, Elvira Kurtćehajić i Verica Kovačević, kao i učenici bjelopoljske Gimnazije Vasil Musić, Teodora Rakonjac, Mia Raičević, Helena Bošković i Tarik Idrizović.
Pozdravljajući prisutne direktor JU„Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić je kazao da proslavljanje Njegoševog dana treba proslavljati kao dan kulture Crne Gore .
„Njegošev dan treba da nam donese novo tumačenje i novo čitanje Njegoša i kao državnika , a naročito kao pjesnika, da vratimo Njegoša u kontekst književnosti i to je ono najvažnije“ istakao je Musić.
Profesorica dr Olga Vojičić Komatina je govorila o stripu „Gorski vijenac“ koji je nastao 2020 godine a koji su uradili Geza Šetet, Ilija Mirović i Miodrag Ivanović, sa ciljem afirmacije Njegoševog djela i približiti mladim naraštajima, za mnoge, teško razumljivo štivo.
„Gorski vijenac u stripu koji su ponudili ovi autori je izuzetno prijemčiva literatura, nešto što mladi mogu da shvate, s obzirom na jezik kojim je pisano, jer kad se kombinuje vizuelni, slikovni sadržaj i verbalni, a u pitanju je jedno takvo djelo koje se ne mora, nego zaista prosto je nemoguće izučavati semantičku strukturu čojstva i junaštva, citiram Tatjanu Bečanović, a da se ne poznaje ovo djelo, onda je to što postoji Gorski vijenac u stripu olakšavajuća okolnost“ kazala je Vojičić Komatina.
O Gorskom vijencu govorio je profesor dr Draško Došljak. On je kazao da prema nekim izučavaocima Njegoševog djela, postoje mišljenja da je sam Njegoš ispravljao svoje stihove, a opet, kako je istakao Došljak, prema nekim dokazima, postoji i mišljenje da je sam Vuk Karadžić ispravljao neke sentence u Gorskom vijencu.
„Kada uporedimo rukopis Gorskog vijenca koji je sačuvan sa onim što se nalazi u originalu naići ćemo na dosta odstupanja. Donio sam dva autografa na osnovu kojih se može vidjeti kako je Njegoš ispravljao ili dodavao određene riječi pored stihova.Na originalnom rukopisu se vidi da postoje tri naziva djela: Izvita iskra, Izvite iskre i Vijenac gorski, međutim naziv djela nije ni jedan od ta tri u konačnoj štampanoj verziji već Gorski vijenac.Pitanjem zašto je, kako i ko je vršio ispravke rukopisa bavili su se mnogi naučnici kakav je Jefto Milović, Aleksandar Mladenović, Svetozar Stijović i mnogi drugi“ kazao je Došljak.
Istoričar Edin Smailović je kazao da se Njegoš najbolje može braniti i afirmisati kroz ono što je kosmopolitizam, kroz jugosloventstvo i kroz panslavizam u njegovom najpozitivnijem značenju te riječi.
„Svako sputavanje Njegoša u nacionalne okvire, jeste najveća šteta samom Njegošu“ kazao je Smailović.
Profesorica Elvira Kurćehajić govorila je o ženskim likovima u Gorskom vijencu dok je profesoricaVerica Kovačević govorila o velikom djelu Luča Mikrokozma Petra II Petrovića Njegoša .
Program su realizovali JU“ Ratkovićeve večeri poezije“, Centar za kulturu“ Vojislav Bulatović-Strunjo“ i Gimnazija „Miloje Dobrašinović“.
Tekst i foto: Vanja Šabanović
Audio obrada: Sanida Kajević
