Dr Đorđević: Od celijakije u Crnoj Gori boluje oko 1% posto populacije

Celijakija je sistemska bolest, doživotni autoimuni poremećaj. Kod genetski predisponiranih osoba imuni sistem reaguje na uneseni gluten,  dovodeći do oštećenja organa za varenje, prije svega tanskog crijeva, ali i do čitavog niza drugih poremećaja  koji su sa tim povezani, značajno narušavajući  zdravlje, kaže dr Zorica Đorđević, specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.  U elefonskom razgovoru  za emisiju „Tajne zdravlja“ Radija Bijelo Polje, dr Đorđević ističe da se celijačna bolest otkrije obično u najranijem djetinjstvu, ali se može javiti i kasnije  tokom života.

„Ne postoji tačan podatak koliko je u u Crnoj Gori oboljelih od celijakije, ali znamo da otpilike oko jedan procenat populacije ima tu bolest, tako da to nije zanemarljiv broj. Pri tom, alergiju ili intoleranciju na gluten ima šest do devet procenata populacije, tako da nijesu rijetke osobe koje imaju određene probleme ili neku nelagodu i promjene u organizmu, a koje su povezane sa glutenom“, naglašava dr Đorđević.

Ona ističe da je celijakija bolest sa više lica, te da se manifestuje na različite načine.

„Najednostavnije je ako se vide neki stomačni problemi sa prolivom, zatvorom ili sa nekom kombinacijom: stolice su obilne, masne, neobične boje ili postoje bolovi u stomaku, nadutost, gasovi, mučnina, povraćanje. Međutom, ono što kod djece često može da se vidi - ako nam ovi simptomi i promaknu ili nijesu jako izraženi- jeste to da su ta djeca neraspoložena, malaksala, ne napreduju adekvatno, vrlo često imaju lošu krvnu sliku, anemiju ili neke promjene na koži, licu, kosi,noktima....Kod odraslih osoba su češće neke promjene koje su nespecifične na koži, oko usta, zatim anemija, promjene u raspoloženju i drugi simptomi, koji mogu da ukažu da se nešto dešava i budu povod za dalja ispitivanja“, naglašava dr Đorđević.

Ona ističe da je oboljelima od celijakije  striktno zabranjeno konzumiranje hrane koja se pravi od pšenice, raži i ječma, ali, i sve ono što može da sadrži  tragove od ovih žitarica. Preporučuju se kukuruz i pirinač od žitarica, kao i sve voće i povrće, meso, jaja, riba, koštunjavo voće, pod uslovom da je proizvedeno u uslovima koji nijesu zagađeni prisustvom glutena. Ukoliko je u pitanju prerađena hrana ona mora da sadrži oznaku precrtanog klasa ili da piše da je pogodno za osobe oboljele od celijakije ili da je bez glutena“, ističe dr Đorđević.

Autorka: Tanja Dangubić